Premda je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike još u maju 2019. potvrdilo da je prema presudi Europskog suda dužno poduzeti mjere za uklanjanje kancerogenog crnog brda troske s lokacije u Biljanama Donjim, to se nije dogodilo. Stoga je Europska komisija po drugi put podnijela tužbu tom sudu, pa Hrvatska može očekivati plaćanje višemilijunske kazne po uzoru na slične slučajeve u drugim državama.

Nevjerojatna je količina nezainteresiranosti više ministarstava, posebno Ministarstva zaštite okoliša i energetike za ovaj problem koji traje punih 13 godina. Otprilike 140.000 tona otpadne troske, koju je u Biljane Donje, u srce Ravnih kotara kod Benkovca, još 2010. godine iz propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura višekratno navezla zagrebačka MLM grupa, truje ljude i zemlju. Na ovim stranicama ispisali smo na desetke tekstova o borbi tamošnjih ljudi udruženih u Eko udrugu Ravni kotari s bešćutnom državnom birokracijom, koja je zloglasno i nezakonito "crno brdo" 2019. godine čak proglasilo – rudnim blagom. I to unatoč trima nezavisnim Studijama o zaštiti okoliša koje je spomenuta udruga dala izraditi, od čega jednu u Njemačkoj. Sve su odreda pokazale prisutnost kancerogenih policikličkih aromatičnih ugljikovodika, čak dvadeset puta višu od količine dozvoljene u prirodi.

Lanjskog studenoga i Gong je apelirao na ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića da poštuje odluke iz Europe. No s obzirom da je kancerogena troska zapravo državna imovina, čini se da će se njome morati pozabaviti ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Enesa Ćerimagića iz Zelene akcije pitamo ima li stav Europske komisije prema ovom problemu ikakve veze s netom donesenim europskim zelenim planom.

- Posredno ima, jer se predmetni slučaj odnosi na propise iz tog područja. Međutim, puno neposrednije on se odnosi na vladavinu prava te poštivanje prava i propisa. Činjenica da se nalazimo u višestrukoj okolišnoj krizi, gdje propisi trebaju pomoći u njenom adresiranju, samo baca još mračnije svjetlo na postupanje predstavnika RH - kaže Ćerimagić.

Manevar po kojem je država otpad proglasila sirovinom, odnosno rudnim blagom, postao je jedan od recepata za postupanje kad postoji problem zagađenja okoliša otpadom.

- Na isti način se država obračunala s Nikolom Teslom, građaninom koji se godinama borio protiv velikog odlagališta otpada i lokalnih moćnika Općine Starigrad-Paklenica. Njemu je Zelena akcija prikupljala novac za sudske troškove. Tužen je jer je upozoravao na zagađenje okoliša u svom dvorištu na granici parka prirode. Ovdje je situacija još i gora jer se radi očito o utjecaju na veći broj ljudi - ističe naš sugovornik.

Postupanje predstavnika vlasti u slučaju Biljana Donjih, a što se može vidjeti iz presude, dodaje Ćerimagić, podsjeća u najmanju ruku na teški nemar, a moguće je i na aktivno kršenje zakona.

- Iako nemam uvid u spis slučaja kao ni istražne ovlasti, svaki pravnik bi se, prije svega Državno odvjetništvo, trebao zapitati je li se nekome pogodovalo kada je odriješen obaveze da sanira odlagalište i kada je država tu obavezu preuzela na sebe. Takve okolnosti treba ispitati kako bi se otklonila sumnja i kako nam se ne bi događale neugodne situacije a la Gabrijela Žalac, pa da takvu eventualnu pozadinu otkriju europska tijela progona - zaključuje Enes Ćerimagić.