Novosti

Društvo

"Crno brdo" ponovno tretiraju kao mineralnu sirovinu

Premda je već bilo neuspješnih pokušaja prodaje otpadne i kancerogene troske iz Biljana Donjih kao rudnog bogatstva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još jednom financijsku štetu za državu nastoji smanjiti tvrdnjom da se radi o mineralnoj sirovini, koju, međutim, nitko ne želi

Large troska

"Crno brdo" u Biljanama Donjim (foto Dino Stanin/PIXSELL)

Nakon što je Sud Europske unije 6. marta naložio presudom Republici Hrvatskoj plaćanje paušalnog iznosa od milijun eura i novčane kazne od 6500 eura za svaki dan kašnjenja i odugovlačenja u sanaciji otpadne i kancerogene troske u Biljanama Donjim u zadarskom zaleđu, pomislili smo da su se državne institucije odmah latile posla kako bi promptno umanjili barem financijsku, ako ne već i nastalu višedesetljetnu zdravstvenu štetu po ljude i okoliš.

Tragom objave na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kojem je na čelu ministrica Marija Vučković, kako to državno tijelo u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi sve aktivnosti radi što skorijeg uklanjanja odložene troske sa spomenute lokacije, pitanja o daljnjim postupanjima odaslali smo upravo Fondu, koji je Vlada 2023. godine zadužila da u roku od dvije godine donese odluku o sanaciji lokacije, osigura potrebna sredstva i napokon provede sanaciju.

Premda bi netko isprva pomislio da se radi o neslanoj šali, iz Fonda su nam odgovorili da oni trenutno "u suradnji s nadležnim ministarstvom te nadzornim tijelom za osiguranje imovinskopravnih interesa RH, još jednom sagledavaju mogućnost iskorištenja troske kao mineralne sirovine, o čemu su u tijeku završne konzultacije. Cilj je cijelog postupka smanjiti potencijalnu financijsku štetu odnosno osigurati imovinskopravne interese RH", navodi u dopisu koji je potpisala Anamarija Brstilo iz Službe za odnose s javnošću Fonda.

Ovakva odluka Fonda i resornog ministarstva teško je shvatljiva. Štoviše, već je ranije bilo neuspješnih pokušaja da se 140 tisuća tona otpadne troske, koju je država zbog toga 2019. godine proglasila rudnim bogatstvom, iskoristi kao mineralna sirovina. Višekratno se ispitivala i mogućnost njezinog korištenja u građevinarstvu, ali i to je propalo. Zatim, 2023. godine je bio objavljen i poziv za prodaju materijala, međutim na njega nije zaprimljena nijedna ponuda. I kuda dalje, opet ukrug? Doduše Fond je, kako ističu u zaključku svog priopćenja lani proveo javnu nabavu za radove uklanjanja otpadne troske.

"Po odabiru je bila podnesena žalba od strane jedne zajednice ponuditelja, koju je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila. Ista zajednica ponuditelja je podnijela tužbu i Visokom upravnom sudu, koji ju je također odbio. Prije daljnjih proceduralnih aktivnosti pristupilo se navedenim konzultacijama, koje su još uvijek u tijeku", navode iz Fonda.

Ponovno ističu da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond "provode sve aktivnosti radi što skorijeg uklanjanja odložene troske". No vrijeme je doista odavno isteklo. Podsjetimo da je čak 140 tisuća tona otpadne troske još 2010. i 2011. godine u Biljane Donje navezla tvrtka MLM Group tokom sanacije šibenske Tvornice elektroda i ferolegura. Sastav tog materijala, koji je višekratno ispitivan, pokazao je prisutnost različitih potencijalno kancerogenih spojeva i aromatskih ugljikovodika, dok je Sud EU-a ranije konstatirao da otpadni materijal sadrži i povišene razine radioaktivnosti.

O tome smo opširno pisali lani, objavivši "Izvještaj o ispitivanju silikomanganske i feromanganske troske u periodu od 2008. do 2018. godine šireg područja naselja Biljane Donje (...)" koji je izradio Hrvatski geološki institut (HGI), a kojeg je do tada skrivenog od javnosti držalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više