Građanska hrabrost Huanita Luksetića je pokrenula sve. Kad oboljelog od multiple skleroze ili druge teške bolesti strpate u zatvor, obično se pokrije ušima i šuti. A njega je upravo to potaknulo na akciju – kaže nam dr. Ognjen Brborović, predsjednik Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe. Naime, spomenuti 80-postotni invalid iz Opatije bio je pritvoren jer se teškoj bolesti, skeptičan prema sintetiziranim lijekovima, suprotstavio i uzgojem marihuane za vlastite potrebe. Njegov je slučaj aktualizirao korištenje kanabisa u medicinske svrhe, nakon što je još 2010. odbijen jedini zahtjev kojim se tražila legalizacija.

- Iako je već trećina europskih zemalja legalizirala kanabis u medicinske svrhe, nitko od mojih kolega nije se ovdje zalagao za to. Smatrao sam da je to novi lijek, pa sam putem Društva za javno zdravstvo započeo ispravljati sustav. Marihuana, nažalost, ima neopravdanu stigmu da nije lijek. No ona je i lijek i droga, u to nema sumnje - ističe Brborović, inače docent na Katedri za organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Prema Zakonu o suzbijanju zloporabe droga, posjedovanje, uzgoj ili prodaja marihuane su kažnjivi. No sve je više zemalja u kojima se strogo kontrolirane prerađevine indijske konoplje priznaju kao ljekovite i dopušta se njihovo korištenje u medicinske svrhe. To je lanjskog lipnja odobrila Slovenija, a prije dvije godine i Rumunjska, slijedeći primjer Italije, Austrije, Francuske, Češke, Njemačke i Nizozemske. Tako je i naše Ministarstvo zdravlja osnovalo Povjerenstvo čija je zadaća istražiti mogućnosti primjene kanabisa u terapiji teških bolesti (u smislu suzbijanja bolova i podizanja kvalitete života) i stručno procijeniti treba li legalizirati njegovu upotrebu u te svrhe. Uz dr. Brborovića, u njemu je još devet vrhunskih eksperata.

Osobno bi mi najdraža opcija bio Imunološki zavod. Ako se oni prihvate uvoza ljekovite biljne supstance, cvijeta marihuane, tj. ako im država izda dozvole i dade inicijalna sredstva, lako bi učinili i sljedeći korak, a to je sadnja kanabisa – govori Brborović

- Osobno ću se zalagati da svaka naša odluka bude utemeljena na dokazanim kliničkim pokusima i da se primjena konoplje ograniči na strogo kontrolirane medicinske proizvode koji se plasiraju putem apoteka, kao i ostali lijekovi - kaže farmakolog Josip Čulig, čiji je stav prema medicinskoj marihuani pozitivan, apsolutno je za to da se ona legalizira kao lijek, ali ne i da nam ‘nacija bude napušena’.

Ministarstvo je tako preporučilo da se omogući korištenje pripravaka na bazi indijske konoplje oboljelima od malignih bolesti, AIDS-a, multiple skleroze i epileptičkog sindroma kod djece, a Povjerenstvo se obvezalo da će svakih šest do dvanaest mjeseci razmotriti nove znanstvene dokaze, pa predlagati nadopunu indikacija. No aktualnim pravilnikom riješeno je samo pitanje dostupnosti kanabisa, ne i sadnje.

- Nakon javne rasprave, ministar donosi pravilnik, pa kreće otvorena utrka. Osobno bi mi najdraža opcija bio Imunološki zavod. Ako se oni prihvate uvoza ljekovite biljne supstance, cvijeta marihuane, iz EU-a i ostalih zemalja, tj. ako im država izda dozvole i dade inicijalna sredstva, lako bi učinili i sljedeći korak, a to je sadnja kanabisa, što je dio priče vezan uz zakon po kojem se zasad marihuana u Hrvatskoj ne smije saditi - kaže Brborović.

Mnogi teško oboljeli jedva čekaju da se u domaćim apotekama pojave lijekovi poput Sativeksa ili Epidoleksa, no to se zbog njihove visoke cijene neće dogoditi.

- Izdatak bi mogao biti i do tristo milijuna kuna, a tim bi se novcem možda mogla riješiti dječja onkologija. To su strašno skupi lijekovi i pacijenti bi ih morali sami plaćati - kaže Brborović. Stoga će se, najvjerojatnije, propisivati cvijet kanabisa koji je najjednostavnije nabaviti i koji bi se na hrvatskom tržištu trebao naći do kraja godine.

- Nešto kompliciranije je nabaviti ekstrakt ili ga napraviti od cvijeta. Zato je vrlo vjerojatno da će se u prvom trenutku pojaviti samo cvijet, a naša je preporuka da se koristi ulje, odnosno ekstrakt - dodaje šef Povjerenstva.

Što se tiče zlouporabe kanabisa, čime se tijelo kojem predsjedava također bavilo, Brborović smatra da bi bez stigmatizacije u posljednjih 50-ak godina supstancija tetrahidrokanabinola i sličnih kanabinoida s psihoaktivnim djelovanjem imala status jednak kao i apaurin, čija je zlouporaba također raširena.

- Ako je, prema istraživanju koje je proveo prof. Lacković, oko 60 posto studenata medicine probalo travu, zašto onda ne bismo omogućili teškim bolesnicima da se liječe njome? - pita Brborović.

Pitanje je zaista na mjestu, a potkrepljuju ga i podaci Ravnateljstva policije, po kojima je 2014. izvršeno 9.166 zapljena svih vrsta droga, što je u odnosu na 2013. gotovo 30 posto više. Od ukupnog broja zapljena 5.591 otpada na produkte kanabisa. A za prekršaje počinjene po Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga evidentirano je lani 7.245 počinitelja, što je opet 30-ak posto više nego godinu ranije.

Zanimljivo je i da rezultati nedavnog istraživanja o zloupotrebi droga, koje su inovativnim postupkom analize komunalnih otpadnih voda proveli stručnjaci Instituta Ruđer Bošković, upozoravaju na vrlo važne promjene trendova upotrebe ilegalnih droga u Zagrebu: u odnosu na istraživanja sprovedena 2009. i 2012. godine, u izrazitom je porastu potrošnja marihuane, amfetamina i ekstazija (MDMA). Prema policijskim podacima, čini se da je pad u konzumaciji droga zabilježen jedino kod vozača, pa je tako pri provjerama vezanima uz Zakon o sigurnosti prometa na cestama u 2014. prisutnost droge u organizmu utvrđena za 61 vozača, dok je to u 2013. detektirano kod njih 93.

Uostalom, kako prenosi Rojters, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama (koji je, po vlastitom priznanju, i sam u mladosti duvao) izjavio je, referirajući se na nedavnu legalizaciju kanabisa u Koloradu i Vašingtonu, da pušenje marihuane nije opasnije od alkohola, ali da je to ipak loša ideja; isto tako, dodao je, bilo bi loše misliti da su marihuana i njezini derivati lijek za društvene probleme.