Novosti

Društvo

Košarkaška rupa na svirali

Brittney Griner vrhunska je američka košarkašica koja je zbog posjedovanja ulja kanabisa u zdravstvene svrhe u Rusiji osuđena na devet godina zatvora. Slučaj traje šest mjeseci, a odjek u javnosti je skroman, iza čega se krije globalni seksizam u svjetskom sportu

Large ivana  brittney griner

Brittner Griner čeka rusko-američku razmjenu zatvorenika (foto Jevgenija Novoženjina/Reuters/PIXSELL)

Jedna od najboljih svjetskih košarkašica, Amerikanka Brittney Griner, prošloga je tjedna u Rusiji proglašena krivom za posjedovanje i krijumčarenje droge i osuđena na devet godina zatvora. Griner je iza rešetaka već pola godine – u veljači je uhićena na aerodromu u Moskvi, nakon što je u njenoj prtljazi pronađeno manje od grama ulja kanabisa. Sutkinja Ana Sotnikova rekla je da će se Griner vrijeme koje je provela u pritvoru odbiti od kazne na koju je osuđena. Unatoč medicinskoj dokumentaciji koja potvrđuje da ulje koristi za vlastite potrebe zbog kronične boli, kao i priznanju krivice za unos zabranjene supstance u Rusiju, sud je bio nemilosrdan u izricanju presude Griner. Košarkašica je sutkinju molila da joj ne uništi život teškom zatvorskom kaznom, ali nije pomoglo.

     Griner je jedna od najboljih košarkašica WNBA lige, osvajačica olimpijskih zlata i višestruka sudionica all stars utakmica. Uz svoj WNBA klub Phoenix Mercury, od 2014. igra u Europi za ruski klub UMMC Ekaterinburg s kojim je četiri puta bila prvakinja Europe. Nije pritom jedina – gotovo polovica WNBA igračica igrala je za klubove izvan SAD-a ove sezone, a mnoge upravo u Rusiji. Minimalna plaća u WNBA, ženskoj verziji NBA lige, je 60 tisuća dolara godišnje, zbog čega košarkašice često igraju i za klubove u inozemstvu. Nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem veljače, Euroliga je suspendirala sve ruske momčadi, a dužnosnici SAD-a i WNBA počeli su pozivati igračice da napuste Rusiju. Za Griner je bilo prekasno, jer je u Rusiju ušla i u zatvoru završila tjedan dana prije početka rata. Rat je osakatio diplomatske veze između SAD-a i Rusije, a u dodatnim razinama politikantstva i kalkulantstva nastradala je i Griner. Nije bilo koristi ni od toga što je Rusiju smatrala svojim drugim domom, još jednom zemljom u kojoj je sjajno igrala i osvajala titule, kao ni od činjenice da je njen ruski klub garantirao za nju.

Postoji ipak šansa da Griner neće čitave tridesete godine svog života provesti u ruskom zatvoru, jer bi izricanje presude moglo otvoriti put razmjeni zatvorenika između Rusije i SAD-a. Ključ bi mogao biti Viktor Bout, koji je godinama bio najveći trgovac oružjem na svijetu, a trenutno služi 25-godišnju zatvorsku kaznu u SAD-u. Uz Griner bi u paketu razmjene bio i Paul Whelan, bivši američki marinac koji je u Rusiji pritvoren pod optužbom za špijunažu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da je Moskva spremna razgovarati o razmjeni, ali samo putem povjerljivog rusko-američkog kanala koji su američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin naumili uspostaviti. Lako je moguće da će se razmjena dogovoriti i o njoj javnost izvijestiti tek nakon što bude izvršena.

Neovisno o daljnjem razvoju situacije, mi ćemo se ovdje osvrnuti na proteklih pola godine i činjenicu da je Brittney Griner, doslovno, priča sa zadnje stranice Sportskih novosti.

Većina (sportskih) medija kao da se nije previše opterećivala sudbinom jedne od najboljih svjetskih sportašica koja čami u ruskom zatvoru. Tu i tamo koji izvještaj, kratki apdejt situacije, i to je otprilike to. Kao što se i inače ženskom sportu pridaje minimalnu pozornost, tako je i Grinerina priča učinjena sporednom. Zanimljivo je tome svjedočiti čak i u situaciji u kojoj su američki i europski mediji s druge strane imali voljeni im prototip savršenog zlikovca – Rusiju.

Zamislimo na sekundu da je neki sportaš svjetske klase završio u ruskom zatvoru, usred rusko-ukrajinskog rata, da se ne može javiti ni najmilijima ni javnosti, da mu mjesecima nema traga ni glasa. Sumnja li itko da o tome ne bi slušali i čitali svakoga dana, da ne bi i na CNN-u i na Indexu bila grafika koja prati koliko je dana zatvoren? "Da se radi o NBA igraču njenog kalibra ovo bi bilo ne samo na naslovnici svakog sportskog medija, nego svakog medija na svijetu", komentirala je Tamryn Spruill, američka sportska novinarka koja trenutno piše knjigu o WNBA i doprinosu Griner ligi.

Ne trebamo zapravo ni zamišljati alternativne scenarije s poznatim sportašem kao protagonistom, dovoljno je prisjetiti se kako su mediji opsesivno pratili ovogodišnju covid sagu tenisača Novaka Đokovića u Australiji. Doznali smo sve o njegovom ulasku u zemlju, o uvjetima u kojima je pritvoren, o prosvjednicima koji ga podržavaju. Tijek suđenja Đokoviću mogao se uživo pratiti iz minute u minutu diljem svijeta pa tako i u hrvatskim medijima, a svi su revno komentirali i konačnu odluku suda i Đoxit. Đoković je pritom u pritvoru proveo pet dana, a Griner je iza rešetaka već pola godine. Nije za zanemariti i da se radilo o čovjeku koji se odbijao cijepiti i tražio neutemeljena medicinska izuzeća uslijed globalne pandemije, a krimen Brittney Griner je posjedovanje manje od grama ulja kanabisa za korištenje za vlastite potrebe, medicinski potvrđeno.

Podršku Griner uputila je nedavno jedna od najboljih svjetskih nogometašica Megan Rapinoe, i to dok je primala Predsjedničku medalju slobode u Bijeloj kući. Rapinoe je poručila da se Griner koristi kao politički pijun i da je hitno treba vratiti u SAD. Stotine tisuća navijača i navijačica posljednjih je mjeseci potpisivalo internetsku peticiju u kojoj zahtijevaju da američka vlada kao svoj prioritet stavi siguran povratak Griner kući. Međutim, glasni su i oni koji Griner ne žele natrag u SAD-u zato što je godinama upozoravala da  ni Amerika nije sigurna kuća. Osim što joj na ruku ne ide to što je žena, gej i crnkinja, Griner sada košta i njen aktivizam. Bivši američki predsjednik Donald Trump opisuje ju kao razmaženu osobu koja je u Rusiju otišla "nakrcana drogom". Radijski voditelj Larry Elder dovitljivo se pita: "Kada se Brittney Griner konačno vrati u Ameriku, hoće li početi pjevati nacionalnu himnu? Pitam za svog prijatelja, Colina Kaepernicka."

WNBA košarkašice u mnogočemu su posljednjih godina pionirke progresivnih i solidarnih praksi u američkom sportu, od LGBTIQ aktivizma do pokreta Black Lives Matter. Grinerin prijatelj, bivši igrač američkog nogometa Colin Kaepernick počeo je prosvjedovati zbog rasne nepravde tijekom sviranja nacionalne himne u kolovozu 2016., ali WNBA igračice prosvjedovale su ranije toga ljeta. Griner je jasno govorila da nema valjanog razloga za sviranje nacionalne himne prije sportskih događaja i zato godinama ostaje u svlačionici tijekom te numere. Čitava ekipa Phoenix Mercuryja, pa tako i Griner, 2020. je na dresovima odlučila nositi ime Breonne Taylor, mlade crnkinje koja je ubijena u Kentuckyju nakon što joj je u stan nasilno provalilo sedmero policajaca.

"Ne pitaju nas dovoljno o tome što se događa u našim zajednicama i mislim da je to šteta. Da, ovdje smo da igramo košarku. Ali košarka ne znači ništa u svijetu u kojem ne možemo samo živjeti. Ne možemo se probuditi i slobodno raditi što god da želimo. Otići trčati, otići u trgovinu kupiti slatkiše, voziti auto bez straha da će nas zaustaviti. Samo želim pozvati sve da učine više. Napišite priču koja bi mogla biti teška. Iskoristite šansu. Postavite pitanje koje je teško. Ne dopustite da šutimo", kazala je Griner tada.

To da i sportski i drugi mediji o Griner ne postavljaju čak ni pitanja koja nisu teška, pokazuje da su životi žena, pogotovo crnih žena, i dalje zadnja rupa na svirali.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više