Fokus američkog pisca Michaela Pollana posljednjih se godina promijenio. Nakon pet knjiga o hrani, s hitom "How To Change Your Mind" (lani ekraniziranim na Netflixu u četiri nastavka) bacio se na skliska znanstvena područja: prirodu naše svijesti i utjecaj psihoaktivnih tvari na naš um.
Tri su takva spoja u fokusu djela "This Is Your Mind on Plants". Sedativ opijum iz glavica maka, stimulans kofein u kavi i čaju i halucinogeni alkaloid meskalin, čest spoj koji se nalazi u kaktusima Srednje i Južne Amerike. Knjiga je organizirana prema tim spojevima, odnosno biljkama. Mak je protagonist u poglavlju koje je Pollan započeo memoarski, prisjećajući se autocenzure za koju se 1997. opredijelio pišući članak o kućnoj proizvodnji opijuma. Tad su politike "rata protiv droge" uništile život piscu Jimu Hoghshireu.
Zbog objave recepta za spravljanje čaja od osušenih glavica maka iz njegove knjižice "Opium for the Masses" savezne su ga vlasti financijski upropastile, pretvorile u beskućnika i povlačile po sudovima. Problematični mak mogao se uzgojiti u vrtnoj gredici ili kupiti u prvoj cvjećarnici. Pollan je naposljetku skuhao čaj od opijuma iz vlastita vrta, opisao doživljaj te ga izostavio iz tadašnjeg članka u Harper's Bazaaru. Iskopao ga je tek četvrt stoljeća kasnije za potrebe knjige.
Pollan u maniri pravog građanina-znanstvenika eksperimentira na sebi (stječe se dojam da to vrlo rado čini), pa se za puni uvid u kofeinsku ovisnost na nekoliko mjeseci sasvim odrekao kave i čaja. Čitatelja neće najviše zapanjiti simptomi ustezanja koje je proživljavao (ekstremna usporenost, nemogućnost koncentracije i povremena razdražljivosti), kao ni povijest biljaka, nego njihova veza s modernim društvenim ustrojem. Osim što pogone nas, pogone i kapitalizam, a pomogle su ga i ustrojiti.
Na jednom su kraju lanca uzgajivači tih dviju sirovina koji ostaju debelo zakinuti. Krvavo rade za kikiriki, u što su se Pollan i supruga uvjerili sami berući kavu po planinskim padinama Kolumbije, a plodove njihova rada opušteno "žanjemo" gotovo svi na drugom kraju lanca, diljem svijeta i svakodnevno. Kofein ne samo da pogoni društveni ustroj koji iznad sveg cijeni rast i produktivnost, nego je zahvaljujući njemu dijelom i nastao. Ta je pauza bila rezervirana za unos kofeina, da bi radnici bili efikasniji.
Pandemija je omela autorov plan da iskusi meskalin u tradicionalnom domorodačkom okruženju, no uz malo kopanja nemalo se iznenadio našavši kaktus s tom psihoaktivnom supstancom u svom kalifornijskom vrtu. Pejotl, koji raste blizu rijeke Rio Grande rezerviran je isključivo za domorodačku populaciju SAD-a, malo ga ima i dugo dozrijeva, dok je kaktus San Pedro široko rasprostranjen od Kalifornije naniže.
Uz vodstvo jedne šamanice Pollan ga je ubrao i obradio, a supruga Judith bila mu je "sidro" dok se prepuštao utjecaju meskalina. Kao Aldous Huxley prije njega, Pollan je svoje iskustvo izmijenjene svijesti i percepcije opisao je kao da gleda prvi put i vidi "ono što je Adam vidio u jutro svojeg stvaranja" (citirajući tu Huxleyjevu rečenicu, ne jednom).
Pollan iskreno voli svoj posao. Da je kojim slučajem srednjoškolski profesor kemije ili biologije, bio bi onaj tip koji je mnoge inspirirao da upišu medicinu, farmaciju ili nešto treće. On piše odmjereno i zavodljivo, a što je možda i važnije, ono o čemu piše ostaje još dugo u čitateljevoj (pod)svijesti. "This is Your Mind on Plants" nije revolucionarno djelo i ostat će u sjeni ranijih naslova, no logičan je nastavak Pollanova rada i lijep dodatak kućnoj biblioteci za sve amaterske vrtlare koje zanima utjecaj bilja na svijest.
