Koliko općina Bilje podržava VSNM kojem ste na čelu?
Još od perioda mirne reintegracije do danas postojala je korektna suradnja s općinskim vlastima, a srpska zajednica postavila je standard koji se danas primjenjuje u svim jedinicama lokalne samouprave. Preko 15 godina srpskoj i mađarskoj zajednici dostavljaju se materijali za sjednice Općinskog vijeća bez obzira da li se radi o manjinskim ili širim temama. Što se financiranja tiče, kad sredstva koja osigurava lokalna samouprava nisu dovoljna, manjinska vijeća moraju tražiti dodatne izvore financiranja. U okviru brojnih projekata postoji mogućnost da se i manjinska vijeća pojave kao nosioci ili partneri. Na nama je da uložimo dodatni napor i apliciramo za programe. Ne očekujem da VSNM u Bilju dobiva onoliko sredstava koliko dobiva Vijeće u Zagrebu; moja općina nema takav proračun, ali je dovoljno da se stvori pretpostavka da se aplicira za druge izvore sredstava. Ako za to utrošimo dio sredstava dobiven od općine, i manjinski proračun će nam biti daleko veći, ali tu ne mislim samo na novac; najbolja su vijeća koja donose nekakav socijalni kapital u zajednicu. Zato sada pozivam sunarodnike u manjinskim vijećima da se uključe u natječaj Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike ‘Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici’ jer u tim projektima mogu biti i manjinska vijeća. Javni poziv je otvoren, postoje četiri grupe aktivnosti u ukupnom iznosu od 110,15 miliona kuna. Uložimo truda za pisanje projekata jer je zadnji rok za njihovu predaju 18. aprila i nemojmo samo čekati da dobijemo pare iz proračuna.
Vaše manjinsko vijeće iniciralo je i neke komunalne akcije?
Svakako. Kao predsjednik vijeća imao sam sreću da sam dobro surađivao s načelnicima i općinskim vijećima. Iako u Bilju živi procentualno malo Srba, VSNM je gradilo taj odnos godinama i danas ne čeka na red; dogovore obavljamo putem telefona, bez obzira tko je na vlasti. Kad se na aktualnom satu govori o infrastrukturi, kanalizaciji ili vodovoda, predstavnik manjinskog vijeća ima pravo postavljanja pitanja, uključujući i ona o npr. stanju septičkih jama. Jer ako smrdi mom komšiji, smrdjet će i meni, pa je u interesu svih da se to riješi.
Vi ste na čelu udruge ‘Baranja’ kojoj je odobren projekt pomoći u zajednici.
Radi se o projektu ‘Zaželi - projekt za zapošljavanje žena’ Ministarstva rada i mirovinskog sustava i obaveznih partnera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Osijeku i Centra za socijalnu skrb Beli Manastir. ‘Baranja’ je kao neprofitna udruga aplicirala i bila nosilac projekta, zajedno s partnerima - općinama Bilje i općinom Popovac. Po ugovoru potpisanom u Slavonskom brodu pod naslovom ‘Pomoć sebi i drugima’ odobrena su nam sredstva od 4.229.677 kuna. Projekt traje 30 mjeseci uz zapošljavanje 25 žena na rok do 24 mjeseca, dok je petoro ljudi u projektnom timu koji će imati ugovorni odnos još šest mjeseci. Zapošljavaju se dugo nezaposlene žene koje ispunjavaju uslove da su prijavljene na HZZ i da nemaju višu kvalifikaciju od srednje stručne spreme. Pored zapošljavanja žena koje trebaju pružati usluge starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju, tu je motivirajući element i obrazovanje polaznica za zanimanja s kojima bi se kasnije mogle zaposliti na tržištu: gerontodomaćica i kuharica. Njima se daje i podrška za lakšu provedbu projekta psihosocijalne naravi koja nije jednaka uslugama koje nalaže zakon - ovdje je riječ o ‘susjedskoj pomoći’. Motivirajuća su i odobrena sredstva do 200 kuna mjesečno za higijenske potrepštine namijenjene primateljima pomoći. Općine su nam partneri zbog obaveze pravljenja programa socijalne skrbi kao dijela njihovog proračuna, ali i baze podataka potrebitih koji ne primaju neke druge usluge koje se financiraju iz drugih izvora. Ta suradnja više znači od osiguravanja infrastrukture i domova kulture gdje ćemo provoditi neke aktivnosti za koje će nam trebati prostor. Do dogovora s općinama došli smo vrlo jednostavno jer je to rezultat dobre prakse i dugogodišnje suradnje.
