Mizar je nedavno obilježio četrdesetu godišnjicu postojanja. U svim fazama koje je bend prošao vi ste ostali njegova konstanta, a zvuk dosljedan. Jeste li imali neku nit vodilju pri stvaranju?
Iako je svaki album bio refleksija momenta u kojem je nastao, rekao bih da je upravo duhovni aspekt glazbe ono što povezuje čitav opus Mizara. Kao autor uvijek sam pokušavao otvoriti neka nova vrata, zaviriti iza zrcala. Zapravo, trudio sam se da glazba ima dublju dimenziju od puke reprodukcije stvarnosti koja je sama po sebi banalna.
Često se ističe važnost materinjeg jezika u vašoj glazbi. Tijekom osamdesetih taj se odabir smatrao političkim činom, no i danas, nakon promjene imena republike, taj odabir se čini itekako relevantnim. Osim toga, on ima i snažnu estetsku dimenziju. Glazba Mizara naprosto ne bi bila ista bez makedonskog jezika i karakterističnog načina pjevanja. Kako ste se odlučili za tradicijske utjecaje i makedonski jezik u vašoj glazbi?
Jezik je fundament kulturnog identiteta jednog naroda. Kako je Mizar makedonski bend sasvim je prirodno da je svoju glazbu htio artikulirati na materinjem jeziku. Uvjeren sam da se umjetnik najbolje izražava i da je najsugestivniji na jeziku na kojem je progovorio.
Koji su i kako su se mijenjali utjecaji na vašu glazbu kroz decenije postojanja?
Stari dobri rock, bizantska tradicija i makedonski etno glavni su utjecaji na naš glazbeni izraz. Iako je u pojedinim razdobljima dominirao rock, naša glazba je fuzija svih navedenih segmenata.
Peti album, "Deteto i belo more" ("Dijete i Bijelo more"), koji ste snimili sa zborom Harmosini, zauzima posebno mjesto u diskografiji jer je na njemu tradicijska glazba daleko zastupljenija nego inače. Što vas je navelo na takav potez?
Pravoslavlje i bizantska baština kao okosnice makedonskog kulturnog koda uvijek su bile karakteristične za glazbu Mizara. Kako je u petom ukazanju crkveno-bizantski zbor Harmosini preuzeo ulogu glavnog vokala, logično je bilo da je album "Deteto i beloto more" bio nijansiran bojama makedonskog etna. Potječem iz Egejske Makedonije, pa sam posebno emotivno vezan za tu veoma bolnu temu makedonske povijesti. Za one koji ne znaju, Belo more je sinonim za Egejsko more.
Novi album "Večna praznina" počevši od naslova poprilično je mračan. Što je inspiracija?
Često sam isticao da je realizacija zadnjeg albuma izgledala kao nemoguća misija. Osobno sam prolazio kroz veliku krizu, pa zaista nije bilo prostora za svjetlije teme. U konačnici glazba je emocija, a "Večna praznina" odraz je stanja u kome je nastala.
Kako biste opisali trenutno stanje u vašoj državi i kako se ono odražava na aktualnu glazbenu scenu?
Nažalost Makedonija je jedna totalno disfunkcionalna država kojom vladaju organizirani kriminal i korupcija. Ubija nas bijela kuga, ljudi masovno odlaze trbuhom za kruhom. Plašim se da će, ako se taj trend nastavi, Makedonija još dugo ostati provincijska "prokleta avlija".
