Nakon što je u ranim jutarnjim satima prošle nedjelje u makedonskom gradu Kočani izbio požar u diskoteci Pulse u kojem je poginulo 59 mladih ljudi i djece, a još 155 osoba je ozlijeđeno, Makedonci su izašli na ulice tražeći od vlasti da se obračuna s korupcijom i isporuči pravdu za poginule. Održani su protesti u Skoplju i u Kočanima, gdje su građani zgradu općine zasuli jajima i demolirali drugi lokal istog vlasnika.

Protestirali su i pred tužilaštvom i sudom nakon što je premijer Hristijan Mickoski potvrdio da je lokal imao falsificiranu dozvolu za rad. Klub, koji je ranije bio skladište, izgrađen je od zapaljivih materijala, nije imao protupožarnu zaštitu ni izlaz za nuždu, ali su unatoč tome te noći korištena pirotehnička sredstva.

Priveden je bivši ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi čije je ministarstvo izdalo lažnu dozvolu, te još 20-ak ljudi, uključujući državne dužnosnike i službenike te menadžera kluba, dok je gradonačelnik Kočana podnio ostavku.

Novosti su o mogućim posljedicama ove nesreće razgovarale s Goranom Janevom, profesorom na Institutu za sociološka, politička i pravna istraživanja Sveučilišta sv. Ćiril i Metod u Skoplju, koji nam je rekao da ovaj događaj, koliko god bio tragičan, nije iznimka već još jedna kulminacija odnosno "danak u krvi korupciji i neuređenom sistemu".

Navodi slučaj od prije 15-ak godina, kada je potonuo brod u Ohridskom jezeru, uslijed čega su se utopili bugarski turisti, i požara montažne bolnice u Tetovu u vrijeme pandemije Kovida-19, kada je poginulo 14 ljudi. Ni za jedan od tih događaja nitko nije odgovarao.

- Nekažnjivost je sveprisutna, ne samo oko pitanja sigurnosti, već i u vezi potpuno divljeg urbanizma u Skoplju, gdje relevantne institucije konstantno upozoravaju da protupožarne službe zbog preizgrađenosti neće moći intervenirati ako izbije požar - kaže Janev.

On smatra da bi se u ovom slučaju konačno mogao dogoditi nekakav sudski epilog, ako ništa onda zato da vlast zaštiti samu sebe, no ne vjeruje da u zemlji postoje političke snage koje bi mogle pokrenuti dubinske promjene.

- Prije desetak godina imali smo masovne proteste protiv vladajućeg VMRO-DMPNE-a, koji je i sada na vlasti, kada su procurile snimke ilegalnog prisluškivanja koje su pokazale da je čitavo sudstvo bilo u službi vladajućih. No kada su na vlast došli socijaldemokrati ništa se nije promijenilo. Nijedna partija više nema kredibilitet da mobilizira društvo, a međusobna prepucavanja stranaka ubila su ideju nezavisnog građanskog prostora. Građani više nemaju povjerenja u nezavisnost civilnog društva i medija. Neformalni odnosi koji su se ranije temeljili na srodstvu ili etnicitetu transformirali su se u partijske, stranke su sada brokeri tih neformalnih veza i zbog toga je sve po vertikali potpuno korumpirano - kaže Janev te dodaje kako se Makedonci kao društvo "desetljećima opterećuju pitanjima kao što su ime države i sporovi sa susjedima, dok im se pred nosom urušava društveni poredak".

On smatra da, unatoč pozivima na promjenu sistema, u društvu "ne postoji jasno artikulirana svijest o tome da su sve to posljedice jedne užasne tranzicije u kojoj se kapitalistički poredak uspostavio kao neregulirana pljačka i potražnja za profitom". Navodi kako na čitavom Balkanu nije bilo institucionalnog odgovora na privatizacijsku pljačku, nisu se kontrolirali tokovi kapitala niti se uspostavila ikakva zaštita radništva, dok je sve lijevo i progresivno odbačeno.

I događaj u Kočanima je posljedica toga, ističe Janev, "jer ovaj klub je tako radio godinama. Mislim da je ovo kriza autoriteta institucija i znanja općenito. To su globalni trendovi, ali kod nas su posljedice gore zato što nemamo uspostavljene mehanizme koji bi štitili prava građana". Dodaje da ni packe zbog korupcije koje Sjeverna Makedonija dobiva od Evropske unije više nemaju nikakvu težinu.

- Nakon promjene imena zbog sukoba s Grčkom i ponovne odgode pristupanja zbog spora s Bugarskom, entuzijazam za pristupanje EU-u zamijenilo je nepovjerenje da Evropa nudi bilo što što bi bilo principijelno - zaključuje naš sugovornik.