Prema procjenama opozicije, preko šezdeset hiljada ljudi okupilo se na protestima početkom februara u preko trideset gradova diljem Slovačke. Povod za proteste dugo je najavljivana izmjena kaznenog zakona. Prema planovima vlade, trebalo bi smanjiti kazne za pojedina kaznena djela, osobito ona financijska, rok za zastaru skratiti, a posebni ured tužitelja specijaliziran za borbu protiv korupcije ukinuti. Otkad su krajem prošle godine najavljene ove izmjene, opozicija se digla na noge. Iz tjedna u tjedan broj ljudi na protestima je rastao. No ništa od toga nije pokolebalo vladajuću većinu da 8. februara izglasa izmjene.
Iako je opozicija upozoravala da izmjene predstavljaju opasnost u različitim aspektima, poput vjerojatnog smanjenja kazni za silovanje, ipak je ključna točka spora bilo pitanje specijalnog tužitelja. Njegovim ukidanjem predmeti vezani uz korupciju sele se na nižu regionalnu razinu, gdje se tužitelji nisu bavili takvim predmetima u posljednjih dvadeset godina koliko specijalni ured postoji. Ključno je, međutim, što je opozicija uvjerena da će to ujedno značiti i da će se otežati istraživanje korupcije na najvišoj razini, dok će se istovremeno kazne za one koji će biti osuđeni za takva kaznena djela smanjiti.
Ništa od toga, naravno, nije slučajno. Vlada, koju od oktobra čini koalicija socijaldemokratskih i krajnje desnih stranaka, tvrdi da su prethodne vlade zloupotrebljavale procese za korupciju zbog političkih obračuna. Liberalna opozicija upozorava kako su upravo vladajuće stranke, odnosno njihovi funkcioneri, osobito uključeni u koruptivne poslove. Premijer Robert Fico vratio se nedavno na vlast po treći put. Na istoj je funkciji bio između 2006. i 2010., pa ponovno između 2012. i 2018. godine. Ostavku je podnio 2018. nakon masovnih protesta zbog brutalnog ubojstva novinara Jana Kuciaka i njegove partnerice Martine Kušnirove. Kuciak je istraživao poslove kalabrijske mafije u Slovačkoj.
Ficu je tada privremeno zamijenio njegov suradnik Peter Pellegrini, no nakon što je njihova stranka Smjer – socijalna demokracija izgubila izbore 2020., Pellegrini se pokušao osloboditi Ficovog čeličnog zagrljaja i osnovao vlastitu stranku sličnog naziva Glas – socijalna demokracija. Osim liderskog sukoba, podjela je barem formalno bila i ideološka. Naime, iako dolazi iz ljevičarskog miljea, Fico je osobito u svom drugom mandatu počeo puno jasnije izražavati konzervativne stavove, osobito averziju prema LGBTIQ osobama i muslimanima. U vanjskoj politici to je podrazumijevalo i skepsu prema evropskim institucijama te bliskost s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom.
Pellegrini je trebao predstavljati tip socijaldemokrata bliži zapadnoevropskim uzorima. No dvojica su ranijih suradnika nakon izbora krajem prošle godine ipak stavila svoje razlike nastranu. Njihove dvije stranke sada čine kičmu nove vlade, zajedno s ekstremno desničarskom Slovačkom nacionalnom strankom, koja se poziva na tradiciju kolaboracionističkog pokreta iz Drugog svjetskog rata, i njezinim još ekstremnijim satelitskim strankama. Pellegrini je za svoju lojalnost Ficu nagrađen mjestom predsjednika parlamenta, ali i potporom na izborima za predsjednika republike koji će se održati krajem marta. Na njima je Pellegrini trenutno favorit.
Aktualna predsjednica Zuzana Čaputová ne ide na reizbor, ali kraj svog mandata koristi da bude jedno od centralnim mjesta kritike vlade općenito, a njihove posljednje reforme kaznenog zakona posebno. Njezina najava da će učiniti sve što može da izglasane izmjene kaznenog zakona ne stupe na snagu mogla bi podrazumijevati različite poteze, kako najavljuje liberalni dnevnik SME.
Jedna od tih opcija je i predsjednički veto, koji bi formalno bio uložen zato što su izmjene zakona donesene po hitnoj proceduri, što je neprimjereno za tako važne i sporne stvari. Taj veto nije konačan i vladajuća ga većina može preglasati, ali bi se procedura odužila. Druga opcija je upućivanje na mišljenje Ustavnom sudu. Što god odlučila, Čaputová ima vrlo malo vremena, ne samo zato što ako ne učini ništa zakon automatski stupa na snagu, nego i zato što joj ističe mandat, a velike su šanse da bi je nakon skorašnjih izbora mogao zamijeniti Pellegrini.
Da bi mogla intervenirati u lokalne poslove ujedno je najavila i Evropska komisija, kojoj ostaje mogućnost uskraćivanja određenih financijskih sredstava, ako zaključi da je došlo do povrede "vladavine prava". No to je mjera ograničenog dometa, kao što pokazuje slučaj susjedne Mađarske, koja joj je često izložena.
