Iako pojmom "pop-zvijezda" možemo opisati brojne glazbenike 20. stoljeća poput Elvisa Presleyja, Franka Sinatre ili The Beatlesa, kao i retroaktivno primijeniti na popularne skladatelje poput Wolfganga Amadeusa Mozarta ili Niccolòa Paganinija, pod njim najčešće mislimo na izvođače koji su se pojavili od početka 1980-ih naovamo. Pojava MTV-ja zacementirala je glazbeni video kao bitan alat u građenju imidža popularnih glazbenika. Video je proširio granice popularnosti glazbenika, pretvarajući ih u multimedijalne figure koje više nisu imale samo radio, koncertne dvorane i nosače zvuka. Zahvaljujući novom formatu, oni su ušli u domove publike slično kao televizijski voditelji ili fikcionalni likovi.
Takav razvoj događaja bio je poguban za popularne glazbenike iz druge polovice 1970-ih, poput brojnih soft rock i soul izvođača te bendova koji su svoj izričaj gradili na raskošno produciranim, nenametljivim, a vrhunski izvedenim pjesmama kakve su vladale radijskim formatima. Nije bez razloga prvi video na MTV-ju bio programatski "Video Killed the Radio Star" benda The Buggles. Pojam "pop-zvijezde" žanrovski je agnostičan i može obuhvatiti "širokopojasne" pop-pjevače, ali i repere, kantautore, rock i R&B bendove. U različitim trenucima glazbene povijesti, tim terminom smo mogli jednako legitimno osloviti Nirvanu, Rihannu, Eminema ili Gartha Brooksa. Drugim riječima, termin je nužno vezan za kulturni utjecaj i prisutnost u onome što u nedostatku boljeg termina često nazivamo mainstreamom ili srednjom strujom. S razvojem tehnologije još jednom je došlo do evolucije formata, a onda i definicije onoga što čini pop-zvijezdu, koja je danas znatno šira nego ikad prije. Tu dolazimo do nedavnog zanimljivog i vrlo popraćenog Billboardova izbora 25 najvećih pop-zvijezda 21. stoljeća.
Kako bi obilježio kraj prve četvrtine 21. stoljeća američki glazbeni magazin Billboard naumio je sastaviti listu izvođača koji su definirali popularnu kulturu u proteklih 25 godina. Od kolovoza do prosinca, Billboard je postupno objavljivao listu od 25 izvođača. Lista se temelji na različitim čimbenicima, kao što su kulturna važnost, utjecaj u industriji i sveprisutnost, a nije isključivo određena pozicijama na ljestvicama slušanosti, brojem streamova ili prodajom, odnosno statistikama po kojima je Billboard poznat. U računicu su uneseni i apstraktniji faktori kao što su kritička prihvaćenost, videospotovi, nastupi uživo, prisutnost na društvenim mrežama, kulturna važnost, utjecaj u industriji i sveprisutnost.
Logičan je to pristup, jer brojevi ne prikazuju uvijek cijelu sliku. Istodobno je i sklizak, jer je "kulturni utjecaj" u raspršenom digitalnom dobu sve teže definirati. Proliferacija proizvodnje glazbe je takva da nedavna istraživanja pokazuju da se u jednom danu 2024. objavilo više glazbe nego u čitavoj 1989. godini. To podcrtava i činjenica da je "Honorable Mentions", Billboardova popratna lista od "dodatnih" 25 izvođača, prepuna megazvijezda kao što su Lana Del Rey, Lorde, SZA, Future ili Billie Ellish, ali i da nigdje nije bilo mjesta za izvođače poput Bon Ivera, Robyn, Charli XCX, Skrillexa ili Sky Ferreire, čiji su katalog i estetika u nekom trenutku utjecali na zvuk muzičkog mainstreama barem podjednako kao i oni izvođača na glavnoj listi. Osim toga, tijekom proteklih 25 godina tehnologija konzumacije i proizvodnje glazbe se nekoliko puta promijenila i samim time utjecala na ideje popularnosti i pop-zvijezda.
Početak milenija donio je vrhunac, a potom i pad prodaje fizičkih izdanja. Razvoj peer-to-peer mreža za dijeljenje (Napster, LimeWire i sl.), a zatim i torrenta evoluirao je u legalni download, potom u razdoblje YouTubea i MP3 playera, pa na koncu i dominaciju pametnih telefona i streaminga. Tijekom svih tih promjena, stariji formati poput radija i televizije gubili su utjecaj, ali su zapravo sve do sredine i druge polovice drugog desetljeća 21. stoljeća, kad se Spotify profilirao kao glavni igrač na tržištu streaminga, i dalje imali glavnu riječ na putu prema globalnoj slavi. Prva polovica 2020-ih donijela je još jednu promjenu u vidu TikToka, prve društvene mreže koja uspjela izgraditi efektan i utjecajan glazbeni marketing još od kratkotrajnog i ograničenog utjecaja MySpacea sredinom nultih. Zasad se čini da je taj "MTV generacije Z", baš kao i spomenuta glazbena televizija, najefektniji u stvaranju eksplozivnih, kratkotrajnih minifenomena. Treba vidjeti hoće li se netko sjećati Bensona Boona ili Artemasa za pet, deset godina ili će završiti u kolumni one-hit wondera, kao što se dogodilo bendovima Wall of Voodoo ili Men Without Hats 1980-ih.
Prva polovica 2020-ih donijela je promjenu u vidu TikToka, prve društvene mreže koja uspjela izgraditi efektan i utjecajan glazbeni marketing još od MySpacea sredinom nultih. Zasad se čini da je taj "MTV generacije Z" najefektniji u stvaranju eksplozivnih, kratkotrajnih minifenomena
U tom smislu ovu listu je najbolje gledati kao kolekciju izvođača koji su u nekom trenutku bili toliko komercijalno veliki da ih se ne može zanijekati iako možda nisu ostavili najsnažniji trag u pop-kulturi, ali i onih koji su se najviše puta uspješno prilagodili trenutku, prevladavajućim stilovima i promjeni dominantnih formata. U prvu skupinu, primjerice, spadaju pojave poput Adele, Ariane Grande, Brune Marsa, Ushera, Justina Timberlakea ili Eda Sheerana, glazbenici s transgeneracijskom i relativno konvencionalno shvaćenom izvođačkom kompetencijom. U drugu pak spadaju izvođači poput Miley Cyrus, Eminema, Lady Gage, Drakea, Justina Biebera, The Weeknda, Shakire ili Kanyea Westa, koji su se uspješno mijenjali kroz godine i desetljeća, prilagođavajući se širem pop-kontekstu, ali i prilagođavajući taj kontekst sebi. Na očekivano anglocentričnoj listi ističu se i dvije globalne pop-sile – korejski BTS na 19. mjestu i portorikanski reper Bad Bunny na 23. mjestu kao prvi vlasnik titule najstrimanjeg izvođača godine na Spotifyju koji ne koristi engleski kao primarni jezik.
Prva tri mjesta otpadaju na relativno očekivane, ali profilom potpuno različite figure. Na trećem mjestu nalazi se Rihanna, izvođačica koja nije objavila album od 2016., a otad je imala nekoliko gostovanja kod drugih izvođača i jedan singl na filmskom soundtracku. No prije nego što cinično zaključimo kako je danas poznatija po kozmetičkoj liniji nego glazbenoj karijeri, pogled na statistiku kaže da je u 2024. i dalje deseti najpopularniji izvođač na Spotifyju s 83 milijuna mjesečnih slušanja. Prilično je to impresivno za nekog tko je svoj katalog izgradio na nizu megapopularnih singlova koji većinski pripadaju eri prije streaminga. Na prva dva mjesta su pak dvije izvođačice zbog kojih je ovaj popis i odjeknuo daleko izvan svijeta glazbenih publikacija i fanova. Očekivano, da je Taylor Swift na drugom mjestu izazvalo je ogromno negodovanje swiftieja, ogromne vojske fanova koja je pomogla upravo završenu "Eras" turneju pretvoriti u najprofitabilniju u povijesti, premda proglašenje Beyoncé za najveću pop-zvijezdu prve četvrtine 21. stoljeća nije iznenađenje za bilo koga tko je pratio narativ popularne glazbe posljednjih dvadesetak godina.
I tu dolazimo do "kvake 22" ovog popisa. Posljednja četvrtina dvadesetog stoljeća bila je era monokulturnih pop-zvijezda. Sve generacije u jednom kućanstvu su kroz kulturnu osmozu znali barem dvije ili tri pjesme Madonne, Michaela Jacksona ili Princea. Sličan se zaključak teško može donijeti za bilo koju Beyoncéinu pjesmu nakon 2010., iako je svaki njen naredni album konceptualni događaj koji apsolutno dominira popkulturnim narativom u trenutku objave. Također, koliko god da je Taylor Swift posljednjih desetak godina sveprisutna i neprikosnovena u popularnoj kulturi, njena slava, možda i zbog njenog izrazito konfesionalnog, introspektivnog stila, ne djeluje usmjerena prema najrazličitijim slojevima slušatelja, nego brojnoj, ali opet vrlo odanoj i gotovo kultu usmjerenoj publici. I u ta dva primjera vjerojatno leži budućnost pojma pop-zvijezde – umjesto imena koje zna cijelo kućanstvo, najpopularniji glazbenici vjerojatno će biti bliži ideji multimedijskih franšiza čiji će narativ, pozadinske priče i ono što Amerikanci nazivaju lore igrati veću ulogu od sveprisutnih i svima znanih singlova. Razlog za to je jednostavan: u posvemašnjoj poplavi sadržaja, isplivaju oni koji emocionalnu povezanost sa slušateljem uspijevaju pretvoriti u dugotrajnu monetarnu vrijednost.
