Grčka je ovih dana pojačala granične kontrole duž kopnene i morske granice s Turskom zbog očekivanog dolaska ljudi raseljenih u potresima koji su razorili jugoistočnu Tursku i sjevernu Siriju. Podsjetimo, u potresima je poginulo više od 50 tisuća ljudi, a oko 1,2 milijuna ostalo je bez svojih domova. Stotine novih policajaca počelo je patrolirati grčko-turskom granicom u regiji Evros, a najavljene su i pojačane mjere za izvanredne situacije kako bi se spriječio dolazak izbjeglica i migranata. Grčki ministar za migracije i azil Notis Mitarači pozvao je na "pojačanu zaštitu granica europskog kontinenta", razvoj infrastrukture za nadzor i postavljanje zidova. Na europskoj konferenciji o upravljanju granicama održanoj nedavno u Ateni, Mitarači je najavio nastavak proširenja zida duž kopnene granice Grčke, bez obzira na to hoće li ga financirati Europska unija ili ne. Zid, koji se u medijima najčešće predstavlja kao barijeru ili ogradu, već je dugačak 35 kilometara i visok pet, a do kraja godine trebao bi postati dvostruko duži. Već je dakle za petinu viši od onog Berlinskog, a do kraja godine mogao bi doseći polovicu njegove dužine. Grčki premijer Kiriakos Micotakis, čiji četverogodišnji mandat završava u julu, podjednako je oštar po pitanju migracija, pa organizacije za ljudska prava nastavljaju izvještavati o praksi ilegalnih protjerivanja izbjeglica i migranata u graničnim područjima zemlje. Takve aranžmane i metode podržava Bruxelles, koji je dodijelio više novca Grčkoj za migracijska pitanja nego bilo kojoj drugoj državi članici EU-a, navodeći ulogu Grčke kao "zemlje na prvoj liniji". Novi i skupi, zatvoreni i kontrolirani objekti za pritvaranje migranata, zamijenili su tako bijedne logore na Samosu, Lerosu i Kosu, a slični centri trebali bi biti otvoreni na Lezbosu i Chiosu ove godine. Aktivisti i organizacije koje pomažu izbjeglicama i migrantima takve centre nazivaju zatvorima.
Ne miruje ovih dana ni granična agencija EU-a, Frontex. U izvještaju Frontexa za 2022. godinu ističe se da agencija ima više od dvije tisuće stalnih časnika diljem vanjskih granica EU-a, kao i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Moldaviji. "Suradnja sa zemljama izvan EU-a i Schengenskog prostora sastavni je dio Frontexovog mandata i jedan od strateških prioriteta agencije. Frontex razvija i održava mrežu partnerstva s graničnim tijelima u zemljama izvan EU-a, posebice onima koje su susjedne zemlje EU-a i zemlje podrijetla i tranzita migranata", navodi se u izvještaju. Frontex je nedavno započeo pregovore o "novim radnim aranžmanima" s Nigerom, Senegalom i Mauritanijom, a revno se radi i na ažuriranju postojećih aranžmana sa šest zapadnobalkanskih partnera. Agencija sve žešće patrolira i u Egejskom moru, pa sve veći broj izbjeglica život stavlja na kocku zaobilazeći grčke otoke i putujući u prenatrpanim čamcima iz Turske prema Italiji. Kako izgleda i kako završava putovanje u takvom drvenom čamcu mogli smo vidjeti na samom kraju februara. Nakon što se njihova barka nasukala kod Kalabrije, a potom i doživjela brodolom, more je izbacilo tijela najmanje 63 izbjeglica iz Afganistana, Pakistana i Irana. Strahuje se da će ukupan broj mrtvih premašiti stotinu.
"To je nešto što čovjek nikada ne bi poželio vidjeti. More nastavlja izbacivati tijela", kazao je medijima Antonio Ceraso, gradonačelnik kalabrijskog gradića Cutra. Cutro je inače gradom proglasio španjolski kralj Filip II. 1575. godine, nakon što je lokalni šahovski majstor Giò Leonardo Di Bona pobjedom na španjolskom dvoru postao prvi međunarodni pobjednik u šahu. Od sredine 20. stoljeća zbog iseljavanja prema Njemačkoj i sjevernoj Italiji grad broji sve manje stanovnika. S kopna mu prilazi malo tko, a s mora redovno pristižu izbjeglice. Više od sto tisuća izbjeglica stiglo je lani u Italiju čamcima. Desna vlada premijerke Giorgie Meloni, koja je došla na vlast u oktobru, uvela je oštre mjere protiv organizacija koje se bave spašavanjem na moru, uključujući novčane kazne do 50.000 eura za brodove koji zanemare zahtjev da zatraže luku i uplove u nju odmah nakon poduzimanja prvog spašavanja. Kažnjava se dakle ostajanje na moru i spašavanje ljudi s drugih brodova u teškoćama. Prema recentnoj evidenciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM), 20.333 osobe su umrle ili nestale u središnjem Mediteranu od 2014. godine. Između 2014. i 2022. ukupna duljina "ograda" na vanjskim granicama EU-a i unutar EU područja povećana je s 315 na 2.048 kilometara. Tko kaže da institucije ne rade svoj posao?
