Prošlog tjedna u javnosti je odjeknula vijest o planiranom rušenju paviljona Kroacija Lojda u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara 62, djela našeg poznatog arhitekta Božidara Rašice, koji je ujedno bio i scenograf te utemeljitelj umjetničke grupe EKSAT 51. Na mjestu ovog povijesnog zdanja, nekadašnjeg paviljona Jadran filma, prema novim planovima bi trebala niknuti poslovna deveterokatnica. Sam objekt danas se nalazi u vlasništvu Adris grupe, a novi neboder trebao bi postati sjedište Atlantik grupe Emila Tedeskija. Na ove najave odmah su reagirali stanari okolnih zgrada, koji su u srijedu, 15. ožujka, u prostorijama Mjesne samouprave Vrbik poručili da bi takva izgradnja nepovratno oštetila urbani integritet Vukovarske i da se čim prije mora zaustaviti urbicid te ulice. Tu su se večer građanima obratili gotovo svi kandidati za mjesto zagrebačkog gradonačelnika, osim aktualnog Milana Bandića. On je na Vrbik poslao svoju delegaciju, čiji su članovi ponavljali da su predviđeni radovi u skladu sa zakonom.
Da nešto ne štima u cijelom projektu govori i činjenica da je spomenuta zgrada do 2011. godine bila zaštićeno kulturno dobro. U povijesno-arhitektonskom smislu, Ulica grada Vukovara je iznimno vrijedan urbanistički sklop koji je jedinstven u svijetu. Nastao je prema viziji Andre Mohorovčića, koji je današnju Vukovarsku zamislio kao Moskovski bulevar, odnosno kao spoj modernizma i Le Korbizjeove urbanističke teorije. Ta je zagrebačka ulica zamišljena kao smjena praznih zelenih prostora na kojima se nalaze niski paviljoni i stambenih višekatnica smještenih u pozadini. Usprkos svemu, Grad Zagreb je verificirao program za izradu natječaja za izgradnju poslovnog nebodera, a usvajanjem Izmjena i dopuna generalnog urbanističkog plana (GUP) od 4. siječnja ove godine, sada je moguća i formalna provedba ovog projekta. Također, cijeli zapadni dio Ulice grada Vukovara tim je izmjenama označen kao ‘zona visoke izgradnje’.
Lokacija je prometno neadekvatna, a odredba o kompenziranju parkirališnih mjesta biciklima je cinična, smatra arhitekt Goran Vrban
Vedran Ivanković, docent i doktor znanosti s Katedre za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je ovaj program kontroverzan jer nije usklađen sa zakonskom regulativom. Kako nam je objasnio, prije svega nije usklađen s novim GUP-om koji je usvojen svega dva tjedna uoči verifikacije programa za natječaj za izgradnju nebodera. Ivanković dodaje da program nije usklađen niti sa zakonskim odredbama i gradskim pravilnicima, čiji su pojedini dijelovi povučeni prije verifikacije projekta. Međutim, dio njih je i dalje na snazi.
- Konkretno se radi o sigurnosnim propisima koji reguliraju udaljenost između dvije zgrade na dvije susjedne parcele. Sporan je i koeficijent, jer GUP ne dopušta koeficijent izgrađenosti nadzemnih etaža koji je veći od 3,5, a ovim projektom predviđeno je čak pet. Podizanje spomenutog koeficijenta moralo bi se dokazati kroz provedbu Urbanističkog plana uređenja (UPU), što bi značilo da javnost ima pravo uvida u konačni prijedlog plana, kao i javnu raspravu koja bi vjerojatno izazvala jasno reagiranje struke – kaže Ivanković.
Novi projekt je zamišljen tako da bi novoizgrađena višekatnica bila svega nekoliko metara udaljena od susjedne stambene zgrade. U razgovoru sa stanarima te zgrade saznajemo da se izuzetno boje što bi se moglo dogoditi u slučaju potresa, koji nije nezamisliv na zagrebačkom trusnom području. Zanimljiva je i činjenica da se prostor između dvije zgrade sada proglašava javnim parkom, iako to nikada nije bio. Time se zaobilazi propis koji nalaže da između parcela mora postajati prostor za prolazak interventnih vozila. A ukoliko je riječ o javnoj površini, takav standard se ne primjenjuje.
- Imamo čvrste indicije da se radilo o namjernom izbjegavanju zakonske procedure. Sumnjivo je da se sada tvrdi kako je natječaj verificiran po Urbanističkom planu uređenja iako su sve pripreme izrađivali neki amateri koji ne poznaju struku i urbanizam. Pitam se kako je moguće da se jedan tako zahtjevan i opsežan program verificira u roku od dva tjedna nakon usvajanja Izmjena i dopuna GUP-a. Također, konzervatorske podloge su napravljene neposredno uoči spomenutih dopuna urbanističkog plana koje odjedanput bez ikakvog obrazloženja više ne štite zapadni dio Ulice grada Vukovara kao iznimno vrijedan urbanistički sklop, odnosno povijesnu cjelinu. Nije jasno kako je moguće da se odjedanput skine zaštita. Sve upućuje na to da je riječ o malverzaciji - objašnjava Ivanković.
Iz inicijative građana s Vrbika poručuju da je zazivanje ekološke učinkovitosti, održivosti i ozelenjivanja horizontalnih površina te spominjanje parkinga za bicikle uobičajeni grin vošing društveno pasivnog i korisnički isključivog sadržaja korporativnog sjedišta.
- Lokacija je prometno neadekvatna, bez mogućnosti rješavanja prometa u mirovanju, a odredba o kompenziranju parkirališnih mjesta biciklima je cinična i krajnje izvan okvira dobre urbanističke prakse. Valorizacija postojećeg objekta je paušalna, a skučenost markice za građenje u relaciji sa strogim propisima za izgradnju visokih objekata i poticanje velike izgrađenosti nužno će uvjetovati novogradnju dvojbene oblikovne i funkcionalne vrijednosti. Upisivanje zaštitnog znaka investitora u infrastrukturno, komunalno, hortikulturno i socijalno koherentan prostorni sklop dvojbeno je opravdanje za ugrožavanje urbanog nasljeđa - kaže arhitekt Goran Vrban.
Za mišljenje smo pitali i prof. dr. sc. Nenada Lipovca s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, stručnjaka za prostorno planiranje i zakonodavstvo, koji je podrobno objasnio zakonske propise iz kojih je jasno vidljivo koji su sve zakonski propusti napravljeni prilikom izmjena GUP-a, skidanja zaštite, nepostojanja javne rasprave, studije te svih ostalih aspekata izgradnje ovog objekta. Kako nam je objasnio, Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je propisano da je, među ostalima, jedinica lokalne samouprave dužna izrađivača prostornog plana obavijestiti o zakonom zaštićenim građevinama. Prilikom izmjena i dopuna, kao i izrade novog prostorno-planskog dokumenta za prostor unutar kojeg se nalaze kulturna dobra, potrebno je izraditi tzv. konzervatorsku studiju kojom se djelomično ili u potpunosti mogu izmijeniti uvjeti čuvanja i zaštite dobra.
- Razlozi za promjenu stupnja zaštite trebaju biti podrobno i stručno obrazloženi te prikazani i pojašnjeni tijekom javne rasprave o prijedlogu plana, u ovom slučaju GUP-a. Smjernice iz te studije ugrađuju se u Odredbe za provođenje prostorno-planskog dokumenta. Na kraju, sva pravna tijela, navedena u Odluci o pristupanju izradi izmjene i dopune GUP-a, a vjerojatno i nadležni konzervatorski ured, trebaju dostaviti svoje očitovanje ili prijedloge za izmjene i dopune kako u kartografskom, tako i u pisanom dijelu urbanističkog plana. U slučaju GUP-a Zagreba, brisanje područja zaštite kao urbane cjeline i povijesno-urbane cjeline za potez dijela Vukovarske ulice moglo je biti urađeno samo na temelju stručno izrađene, dokumentirane i usvojene konzervatorske studije, na koju je nadležni konzervatorski odjel izdao svoje pozitivno mišljenje. Postupak promjene stupnja zaštite ima svoj zakonom propisani postupak i toga se trebaju pridržavati svi – upozorava Lipovac i dodaje da Zakon o gradnji ne propisuje koje građevine se mogu, a koje ne mogu rušiti, ali zato propisuje izradu odgovarajuće dokumentacije za rušenje postojeće zgrade.
Vukovarska je primjer koji dokazuje da je kapital u sprezi s korupcijom preuzeo glavnu riječ, kaže Vedran Ivanković sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta
- GUP Grada Zagreba propisuje područja za koje se mora izraditi prostorno-planski dokument užeg područja, odnos UPU. Odredbama tog UPU-a, kao i kartografskih prikaza, utvrđuju se uvjeti gradnje unutar njegovog obuhvata. U odredbama GUP-a nije točno utvrđeno što to znači ‘javni interes’ za koji se onda provodi javni natječaj, po želji investitora. Ali i da se provodi samo javni natječaj, ili pozvani, potrebno je prvo izraditi program natječaja koji u ovom slučaju treba biti potvrđen i od nadležnog konzervatorskog odjela – zaključuje profesor s Arhitektonskog fakulteta.
Za projekt rušenja postojećeg i izgradnju novog objekta angažirana je konzultantska tvrtka Stimar d.o.o., koja je već odradila konzultantski posao za drugu Rašičinu zgradu: upravnu zgradu HEP-a u Ulici grada Vukovara 37. U tom projektu vrijednom 5,7 milijuna kuna, u potpunosti je uništeno originalno projektno rješenje. Kako nam je objasnio Tomislav Tomašević iz platforme Zagreb je NAŠ, sve to pokazuje razmjer kaosa koji vlada u sustavu prostornog planiranja u Zagrebu, ali i šire.
- To pokazuje i koliko stručne institucije, koje se trebaju baviti tim pitanjima, ne rade svoj posao. Potvrdu toga smo vidjeli i na primjeru Zrinke Paladino, zamjenice pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, koja je ukazala na afere o gradnji u Zagrebu. Institucije ne štite javni interes, već udovoljavaju nekim partikularnim željama određenih investitora. To dokazuje da urbanizam u gradu vode investitori, a ne gradska vlast, odnosno građani – smatra ovaj aktivist iz platforme Zagreb je NAŠ, koja je podržala i inicijativu građana protiv izgradnje crkve na području javnog parka na zagrebačkoj Savici.
- Građani žele odlučivati kako će im kvartovi izgledati. Želimo promijeniti sustav prostornog planiranja, ali se za sada, nažalost, bavimo samo pojedinim slučajevima. Treba promijeniti razinu na kojoj se donose odluke, jer smatramo da bi puno veću ulogu trebala imati vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. U slučaju Vukovarske se krši GUP, iako gradske institucije tvrde suprotno, ali krši se i zdravi razum. Po nekim se izračunima prostor širine dva metra proglašava javnim prostorom i parkom samo kako bi se izbjegla odredba, odnosno standard o udaljenosti novoizgrađene i već postojeće zgrade. Ovakvom izigravanju procedure smo već svjedočili u slučaju Varšavske ulice, gdje su zbog nosivog zida šoping centra zazidani pojedini balkoni stanara - dodaje Tomašević.
Usvajanje GUP-a je kompleksna procedura u kojoj ne sudjeluju stručnjaci, već političari i razne interesne skupine. Neosporno je da se grad treba mijenjati, međutim, stručnjaci se slažu da je kroz taj proces neprimjereno uništavati nasljeđe modernizma.
- Ne mogu vjerovati da je sve ovo događa. Vukovarska je primjer koji dokazuje da ovakvi procesi sve češće postaju pravilo, a ne iznimka. Nažalost, izgleda da je kapital u sprezi s korupcijom preuzeo glavnu riječ - zaključuje Ivanković.
