Prostorni razvoj Vukovara u narednih pet godina obuhvatit će pet okolnih općina s kojima će grad, kao sjedište tamošnjeg urbanog područja, koristiti sredstva iz mehanizma za takozvana integrirana teritorijalna ulaganja, iz čak dva europska fonda – iz socijalnog i iz fonda za regionalni razvoj. Kao što smo već pisali, među njima se nisu našle nisu dvije općine s većinskim srpskim stanovništvom, Borovo i Negoslavci, dok je treća, Trpinja, zajedno s Bogdanovcima, Lovasom, Tompojevcima i Tovarnikom, ušla u ovaj sastav.
Na naš upit koje kriterije su općine morale ispuniti kako bi se našle u ovom planu te zašto Borovo i Negoslavci nisu u tom sastavu, iz Grada Vukovara su prije dva tjedna odgovorili da "među općinama koje su ušle u sastav Urbanog područja Vukovar postoji dugogodišnja suradnja". Naveli su da odabrane jedinice lokalne samouprave "kontinuirano iskazuju želju i interes za suradnju na projektima, a istodobno zadovoljavaju niz kriterija, kao što su funkcionalna povezanost, zajednički integrirani projekti, infrastrukturni kriteriji". Predstavnici Grada nisu izravno odgovorili na pitanje, ali od ranije je poznato da suradnja između aktualne vlasti u Vukovaru i one SDSS-ove u Borovu i Negoslavcima ne ide glatko. S druge strane, nezavisni načelnik Trpinje Miroslav Palić politički se razišao sa svojom bivšom strankom SDSS-om još 2010., pa je najvjerojatnije zbog toga njegova općina ipak uvrštena u ovaj program.
Načelnik Negoslavaca Dušan Jeckov kazao je da nije iznenađen odlukom gradskog rukovodstva. Smatra da je riječ o "klasičnoj diskriminaciji" prema pripadnicima određenih teritorijalnih jedinica. Iscjepkani prijedlog Urbanog područja, iz kojeg strši praznina na mjestu dvije geografski i migracijski bliske općine, naišao je na odobrenje i pozitivno mišljenje vukovarskog vijeća i, još bitnije, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Resorno ministarstvo nam je to potvrdilo. Odgovarajući na pitanje o Urbanom području Vukovar iz kojeg su "izrezane" dvije nedaleke općine, iz Ministarstva regionalnog razvoja su nam odgovorili da oni ne ulaze u kreiranje područja urbane aglomeracije niti daju komentare ukoliko je ono u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju i datim smjernicama. Grad Vukovar dostavio je Ministarstvu 11. novembra 2021. konačni prijedlog obuhvata Urbanog područja Vukovar, a ono se 16. novembra pozitivno očitovalo na njihov prijedlog.
Po svemu sudeći, Ministarstvo nema ingerencije da natjera jedinice lokalnih samouprava da surađuju, sve dok je predloženi plan zakonit. Irena Đokić, stručnjakinja za regionalni i lokalni razvoj, u razgovoru za Novosti kaže da na odluke o kreiranju jednog urbanog područja utječu razni faktori, pa i oni politički.
Na odluke o kreiranju urbanog područja utječu razni faktori – Irena Đokić
- Iako općine u metodološkom smislu mogu ispunjavati uvjete za ulazak u obuhvat urbanog područja ili aglomeracije, konačna odluka o ulasku u sastav urbanog područja ovisi, na primjer, o procjeni koristi od uključivanja, političkim razlozima ili nedostatku odgovarajućih ljudskih i financijskih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata koji se namjeravaju financirati putem ITU mehanizma - govori Đokić. Dodaje, ukoliko se radi o većem broju izrazito različitih političkih aktera i interesa na jednom području, načelno je zahtjevnije donositi odluke i pregovarati. Stoga pojedine jedinice lokalne samouprave mogu donijeti odluku da ne postanu dio urbanog područja ili aglomeracije. Međutim, isto tako, vidljivo je na vukovarskom primjeru, središte oko kojeg se kreira urbano područje također može donijeti odluku kome će isporučiti ponudu, a kome ne.
Moguća su odstupanja od osnovnog i dodatnih kriterija uz odgovarajuće obrazloženje. Podsjetimo, osnovni kriterij za uključivanje jedinica lokalne samouprave u urbana područja je minimalan tridesetpostotni udio zaposlenih dnevnih migranata u središte urbanog područja. Dodatni kriteriji su funkcionalna povezanost, udio dnevnih migracija učenika i studenata u središte urbanoga područja, zajednički integrirani projekti, infrastrukturni kriterij, a potom kriterij odgovora na jedan ili više društvenih izazova.
Primjerice, u urbanoj aglomeraciji Split, gradovi Sinj i Trogir ne zadovoljavaju osnovni kriterij, ali se nalaze u njenom sastavu. Priključeni su sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju kojima je utvrđeno da se urbana područja koja neposredno graniče uz Urbanu aglomeraciju, smatraju jedinstvenim urbanim područjem. Isto tako, dio otoka Čiova je ušao u obuhvat urbane aglomeracije, dok dio koji se zove Okrug, nije.
Kada je riječ o financijskim sredstvima za razdoblje od 2021. do 2027., europskom regulativom povećano je izdvajanje za održivi urbani razvoj s pet posto na minimalno osam posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Kako navode iz Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatska je za tu namjenu planirala preraspodijeliti 679,6 milijuna eura, odnosno oko 12 posto sredstava iz EU fonda za razvoj.
Sredstva koja će kroz Integrirani teritorijalni program biti dostupna, još nisu raspodijeljena po gradovima. Raspodijelit će se po usvajanju programskih dokumenata za novo financijsko razdoblje, odnosno Sporazuma o partnerstvu i lntegrirani teritorijalni program, na koje se očekuju komentari Europske komisije, navode iz Ministarstva. Pored Vukovara, još 21 grad će koristiti ITU mehanizam u narednom programskom razdoblju. To su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci Koprivnica, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.
Bilo da je riječ o ulaganju u kulturnu baštinu, gradski promet, razvijanje poduzetništva, digitalizaciju javne uprave, turizam, energetsku učinkovitost, povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, zelenu ili socijalnu infrastrukturu, sredstva koja će pristizati u narednih pet godina koristit će potrebama onih koji su imali sreću da se nađu na urbanoj mapi. To neće biti slučaj s Borovom i Negoslavcima, a razlog tome je očito politički. S druge strane, ne postoje nikakve sankcije za ovakvo proizvoljno izostavljanje općina kojima je itekako potreban novac za razvoj.
