Kulturno-prosvjetno društvo Slovenski dom Zagreb 13. decembra u Histrionskom domu proslavilo je 95. godišnjicu svog rada. O bogatoj prošlosti ove kulturne ustanove govorio je njen predsjednik Darko Šonc koji je već 30 godina na njenom čelu, a uz to je i predsjednik gradskog Vijeća slovenske nacionalne manjine.

- Dok slovenska riječ bude u Zagrebu, u Zagrebu će biti Slovenski dom. Iz riječi se rađa kultura po kojoj nas svi poznaju, cijene i poštuju, kao što su nam kroz povijest to pokazali i dokazali veliki članovi Slovenskog doma koji su mislili, sanjali i govorili slovenski. Biti Slovenac nije djelatnost za slobodno vrijeme, nije hobi, nije ni odluka. Biti Slovenac je svijest. Biti Slovenac je sjećanje na naše pretke, na zemlju iz koje su došli, temeljni je dio naše samobitnosti koja nas čini posebnima i samosvojnima u kulturnoj sredini koju smo prihvatili kao svoju i upravo je svojim slovenstvom su stvarali i bogatili. Zato je Zagreb i naš grad, a ne samo adresa s našim imenom i dokaz o stalnom prebivalištu - rekao je Šonc u svom govoru.

– Slovenski dom opstao je u četiri različite državne tvorevine. Bili smo zabranjeni jedino u NDH, ali i to smo preživjeli jer smo bili u ilegali i sačuvali našu imovinu i knjižnicu. Nakon Drugog svjetskog rata smo kao amatersko društvo počeli osnivati svoje skupine i s vremenom obogatili djelovanje te počeli izdavati i knjige. Naša je koncepcija da se ne bavimo samo amaterizmom, nego da Slovenski dom postane stjecište svega što je slovenski obojeno. Na naše programe dolazi puno ljudi, a željeli bismo i da nam i drugi Zagrepčani dolaze u još većoj mjeri - kazao je Šonc za Novosti.

Slovenskom domu uručeno je priznanje Ureda vlade za Slovence u inozemstvu, a u muzičkom programu učestvovali su slovenski i hrvatski muzičari te pjevački zbor Slovenskog doma Zagreb. U punoj dvorani bili su i diplomatski predstavnici Slovenije u Hrvatskoj, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Tibor Varga i saborski zastupnik Armin Hodžić.