Slovenija će sljedeće godine proslaviti 80. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom, samo još ne zna kako i što će biti središnja točka svečanog programa.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar već duže inzistira na tome da se dostojno pokopaju posmrtni ostatci ljudi ubijenih u masovnim poratnim egzekucijama novouspostavljajuće komunističke vlasti. To je ono što se u Hrvatskoj obično naziva sintagmom "Bleiburg i križni put", a u Sloveniji "povojni poboji". Inzistira i na tome da se pokop obavi o 80. obljetnici završetka Drugog svjetskog rata i to u Ljubljani. Posmrtni ostaci više od tri tisuće žrtava čuvaju se u garaži komunalne službe u Kočevju gdje će biti, kako se čini, dok se ne postigne dogovor o mjestu ukopa, a on nije na vidiku.
Temu je glasno reaktualizirala Pirc Musar na središnjoj svečanosti slovenskog dana državnosti 24. lipnja ove godine. U svom je govoru, uz ostalo, kazala kako je "vrijeme da o 80. obljetnici kraja Drugog svjetskog rata dostojno pokopamo Slovenke, Slovence i druge ljude koji dosad nisu imali pravo na grob. Prestanimo prilagođavati povijest aktualnim političkim interesima! Došlo je vrijeme da budemo osjetljivi i shvatimo koliko su pravo na privatnost, vladavina prava i pravo na život u slobodnoj zemlji sastavni dio pomirenja. U ime svih dobronamjernih ljudi molim: ne odgađajmo!" i zaključila "Vrijeme je, draga Slovenijo".
Predsjednicu je podržao predsjednik SDS-a i bivši premijer Janez Janša. Zamjereno joj je da nije rekla da ih treba pokopati u Ljubljani, na groblju Žale ili Orlov vrh. To su u travnju tražili Katolička crkva u Sloveniji i četiri udruge koje se bave temom neposrednog poraća u Apelu Republici Sloveniji.
Svoje mjesto u inicijativi Pirc Musar ima i Pedro Opeka, popularni slovenski misionar koji živi na Madagaskaru. On i predsjednica sastali su se, vrlo srdačno, u prosincu 2023. Opeka joj je tada predao pismo "s molbom i inicijativom za pomirenje, kako bi se našim sunarodnjacima stradalim nakon Drugog svjetskog rata vratio dobar glas" i kako bi ih se dostojno pokopalo. Dakle, dobar glas bi trebalo vratiti, prema Opeci, i onima koji su nesumnjivo surađivali s nacistima i služili im ne žaleći počiniti pritom i zločine.
Nedavno se u Sloveniji rasprava ponovno razgorila. Uz ostalo, i zato što je Pirc Musar na tu temu organizirala sastanak s ministrom obrane, predstavnicima Komisije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta, predsjednike parlamentarnih stranaka, predsjednika Slovenske biskupske konferencije i udruga koje se time bave.
Predsjednica Slovenije očito želi postići široki politički konsenzus, ali se u njega zasad nikako ne uklapa ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković. On rezolutno odbija prijedlog da svi ubijeni od sredine svibnja 1945. godine budu sahranjeni u Ljubljani. Poručuje da je Ljubljana grad heroj i poštuje "one koji su oslobodili Ljubljanu i koji su zajedno sa svojim saveznicima pobijedili najveće zlo 20. stoljeća – fašizam, nacizam i njihove suradnike ili, jednostavno rečeno, domaće izdajnike". Elegantno je primijetio i da je država odredila lokacije za takve ukope te da to nije Ljubljana.
Glavnim gradom kao mjestom ukopa nije oduševljen ni ministar obrane Borut Sajovic, skloniji je Škofjoj Loki. Premijer Robert Golob diplomatski poručuje da dijalog traje i diskretno podržava ministra obrane, građani Ljubljane bi o tome mogli odlučivati na referendumu, a Pirc Musar i znatan dio desnice govori da nema političke volje da se zatvori to poglavlje povijesti.
