AJ Dungo: U valovima (s engleskog preveo Valent Pavlić, Sputnik, Zagreb 2022.)
Donekle neočekivano bablje ljeto ipak se rasplamsalo, pa je nakon tegobnog rujna najprikladnije uzeti u ruke strip ljetni da ljetniji ne može biti. Strip, što skupa s veseljem ljeta svojim čitateljima prenosi i potamnjelu melankoliju koja vrije u pukotinama gdje ne dopire prženje sunca. Strip "U valovima" američkog autora s osunčane Floride, AJ Dungoa, koji se posvetio sasvim osobnom doživljaju kulture surfanja na valovima između otoka osebujnih, ali i dalje vrlo američkih Havaja. Opsežan strip rasprostrt na nešto manje od 400 stranica na hrvatskom je objavila mala, ali agilna zagrebačka nakladnička kuća Sputnik, čiji je vlasnik i urednik Valent Pavlić donio naizgled banalnu, a zapravo za strip-izdavaštvo u Hrvatskoj važnu odluku da taj strip, kao crtani roman, otisne u mekom uvezu. Svaki korak prema prestanku doživljavanja strip-izdanja kao fetiš-predmeta namijenjenih ponajprije kupcima-kolekcionarima je dobrodošao, a ništa ne profanira medij knjige poput mekog uveza koji se može saviti, pasti, puknuti, pa i popraviti, ako treba, umjesto da ga se dira samo u rukavicama te s istaknutog mjesta na polici skida da bi ga se listalo i gledalo više nego čitalo. Inače, između tih mekih korica "U valovima" se krije moćna, istodobno mekana i surova priča, koju je AJ Dungo iscrtao u čast surfanju kakvog za njega više nema niti će ga ikad opet biti, kao što neće biti ni njegove Kristen, za života strasne surferice i van sebe usidrene tragačice za stalno novim spoznajama na valovima. Tako je, na valovima, s obzirom na to da je smisao surfanja pustiti moru i vjetru da te nose, s minimalnim zaronom u dobru volju prirode. Elegična priča sa žalom za voljenom i za surfanjem koje ih je tijekom njenih posljednjih mjeseci međusobno povezalo još čvršće, dana je grafičkim stilom naoko pretjerano pojednostavljenim, ali čitatelj postupno shvaća – pročišćenim tako da naglašava krhkost ljudi i njihovog izgrađenog okoliša prema vječno pokretnoj prirodi, oličenoj u moru. Nije dugo u stripu bilo djela što osobnu dramu tako suptilno spaja s tako intenzivnim osjećanjem svijeta.
Pascal Rabaté: Ibikus (s francuskog prevela Tonka Baričević, Fibra, Zagreb 2022.)
Francuski stripaš i filmaš Pascal Rabaté naprečac je osvojio domaće ljubitelje stripa kad je Naklada Fibra davne 2008. na hrvatskom objavila njegov album "Potočići", prvo izdanje u svojoj danas kultnoj biblioteci Kolorka, koja za razliku od starije Orke, kako joj samo ime kaže, sabire samo stripove crtane u boji. Nevelik broj stranica Rabatéu je bio više nego dovoljan da svojim grafičkim stilom, karakterističnim za suvremeni francusko-belgijski strip, ispripovijeda još jednu sasvim ljetnu priču o usamljenim penzićima koji se u kasno ljeto svojih života prvi put od najranije mladosti odazivaju zovu pustolovine i spontano odbacuju stege malograđanske svakodnevnice, kakve ih u trećoj životnoj dobi sputavaju više nego ranije. "Ibikus" je ipak posve drugačije djelo: epska adaptacija Tolstojevog romana na petstotinjak stranica iscrtanih laviranim tušem nudi priču o slučajnom svjedoku i potom suputniku Oktobarske revolucije, no ne na strani povijesti koja se borila za ostvarenje komunističke ideje, nego na strani iskorištavanja kaosa uslijed kojeg se urušavaju temeljne strukture društva, bile one feudalne ili sovjetske. Rabatéu u prilog ide pripovjedačka sposobnost da od potpunog beskičmenjaka, nekog Nevzorova, stvori uvjerljivog antijunaka te, ali i svih narednih revolucija 20. stoljeća, pitajući se je li taj slučajni čovjek, arhetipski pas rata, istinski junak onog nestalog i ovog našeg doba.
Ico Voljevica: Grga – 70 godina (Top mag, Zagreb 2018.)
Jedno je sigurno: ako je netko bio (anti)junak doba socijalističke Jugoslavije i njene tranzicije prema Čudesnom Svetu Privatluka, kako ga je krstio Elvis J. Kurtović, onda je to besmrtni Grga, lik novinskog stripa Ismeta Ice Voljevice (1922. – 2008.), koji je stranicama Kerempuha, Narodnog lista i potom, do svog kraja, Večernjaka krstario od 1950. do 2000. godine. Punim imenom Grga Protokol, krstario je i morem kafkijanske birokracije, koja je bila i ostala korumpirana u svim "izmima"otkad je svijeta i vijeka, pa je svojim dogodovštinama prokazivao prvenstveno nemogućnost države kao društvene ustanove da ide ukorak s potrebama vremena. Stogodišnjica rođenja Ice Voljevice, koja je bila obilježena izložbom "Grga, s protokolom i bez njega", u zagrebačkoj Galeriji Forum, prošlog srpnja, prilika je dobra kao i svaka druga da se pođe do prve biblioteke i posudi ovaj strip-album koji na 88 stranica okuplja ono najurnebesnije što nam je dao mali-veliki Grga. Prolaznik kroz posljedice jedne revolucije koje kao da su naslijeđene i kurtoazno proslijeđene novim generacijama.
