Novosti

Kratko & jasno

Miha Zadnikar: Ne damo vode

Zakon o vodama, kakav je pripremila Vlada, na prvo mjesto stavlja privatni kapital, a na račun zdravlja ljudi i uništavanja ekosistema u priobalnim pojasevima rijeka, jezera i mora, kaže slovenski aktivist, alternativac i kolumnist

Large internacionala  mini

(foto centralala.si)

Što je povod novoj inicijativi za raspisivanje referenduma o vodama u Sloveniji?

Veći dio Slovenije ima dostup iznimno zdravoj pitkoj vodi. Zemlja ima, za sada, dovoljno izvora i vodozaštićenih područja, a voda je pored drveća njezino najveće prirodno bogatstvo. Pravo na pitku vodu i izvori vode kao javno dobro čak su od 2016. upisani u Ustav. Ali ove godine Vlada predlaže novelu zakona o vodama, i to nakon veoma kratke javne rasprave i po skraćenom međuresorskom postupku, čime je struci i nevladinim organizacijama probala onemogućiti svako posredovanje. Predloženi zakon o vodama veoma je štetan. Na sreću, poslije odlučnog protivljenja civilnoga društva iz njega je nakon parlamentarne rasprave maknuta mogućnost stavljanja djelatnosti rada s opasnim tvarima na vodozaštićena područja. Međutim, u njemu ostaje vrlo sporan 37. član koji po novom dozvoljava građevinske i sl. radove na vodozaštićenim, riječnim i morskim priobalnim područjima. U javnosti postoji konsenzus kako bi takva dozvola predstavljala ozbiljan rizik od trovanja kako površinskih tako i podzemnih voda. Također je sasvim očito da taj prijedlog Ministarstva za okoliš i prostor, takvo iskorištavanje ljudi i okoliša, nije ništa drugo nego dio opće ekonomske, socijalne i političke krize. Čitaj: države koja se ponaša kao korporativni sistem.

Što će se konkretno poduzeti? Postoje li neki rokovi?

Što se sporne novele tiče, za osiguranu pitku vodu već je bila pokrenuta peticija koju je potpisalo 53 tisuće ljudi. Sada mnoštvo organizacija od 20. travnja uz veliku kampanju skuplja potpise za raspisivanje referenduma. Rok za građanski prijedlog referenduma je 35 dana od raspisa, a treba skupiti 40.000 u upravnim jedinicama ovjerenih potpisa.

Kakva bi šteta nastala iz primjene novopredloženog zakona? Što radi Ministarstvo?

Ministarstvo je čak spremno da se pogađa u stilu: maknut ćemo jedan članak ako može ostati drugi. Prema zakonu o gradnji, već je dozvoljena izgradnja različitih objekata u javnoj upotrebi kao što su gostionice, poslovni i upravi objekti, trgovine, građevine za usluge i slične djelatnosti, vjerski objekti, ceste, parkirališta, groblja itd., iz čega je jasno kakva bi sve šteta mogla nastati u kombinaciji s novim zakonom o vodama.

Inicijativa je konkretno usmjerena protiv novog zakona?

Zakon o vodama, kakav je pripremila Vlada, na prvo mjesto stavlja privatni kapital, a na račun zdravlja ljudi i uništavanja ekosistema u priobalnim pojasevima rijeka, jezera i mora.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više