U prisustvu velikog broja mladih u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu 11. marta otvorena je izložba "Mladi se sjećaju zaboravljenih" koju je u suradnji s više nevladinih udruženja osmislila Inicijativa mladih za ljudska prava za Hrvatsku.
Ova izložba, nastala na osnovu tri godine studijskih putovanja i obilaska 30-ak mjesta stradanja iz ratova 40-ih i 90-ih, prikazuje kako generacije rođene nakon zadnjih ratova vide njihovu destruktivnost, posebnu pažnju posvećujući zaboravljenim žrtvama koje su izostavljane iz političkih narativa i službenih politika zemalja regiona, rečeno je tom prilikom.
Direktorica Inicijative Senna Šimek, kazala je da je izložba nastajala nekoliko godina, jednim dijelom samostalnim radom Inicijative, ali i suradnjom učesnika studijskih putovanjima u sklopu kolegija "Kulturalna trauma i politike pamćenja" koji drži Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti.
Posebnost izložbe je da sve dolazi iz perspektive mladih.
- Napravili smo je, jer na sreću nismo imali direktno iskustvo rata, ali njegove posljedice osjećamo na ovaj ili onaj način. Izložbu su osmislili mladi koje se često delegitimira zbog njihove starosti, odnosno mladosti - rekla je.
- Ovom izložbom, ali i našim kontinuiranim radom dokazujemo da nismo samo pasivni primatelji informacija. Sposobni smo kritički se osvrtati na događaje iz 90-ih. Naša uloga nije isključiva potvrda službenom narativu kojem smo gotovo stalno izloženi, nego njegova dekonstrukcija, kao i prokazivanje nerijetko isključive dominantne kulture pamćenje – kazala je Šimek i naglasila da putovanja na mjesta stradanja ili njihove memorijalizacije ni u jednom trenutku nisu bila laka, ni fizički, ni emotivno, ni mentalno.
- Viđeno i saslušano nas je tjeralo da napustimo većinu onog što smo do tada znali ili u što smo vjerovali kad je riječ o razdoblju 90-ih. Primoralo nas je da počnemo preispitivati kolektivni identitet koji nam je dan i počnemo postavljati teška pitanja – objašnjava Šimek.
Naglasila je da se izložbom ne stavlja krivnju na cijele narode i ne radi razlika između jednih i drugih civilnih žrtava, a najvažnije je da se mlade ne opterećuje tom krivnjom.
- Postoji razlika između krivnje i odgovornosti. Ovime nastojimo osvijestiti odgovornost koju mi kao mladi ljudi imamo u tome da se stradanja, a posebno ona manjinska, ne zaborave i da se iz njih može učiti - kazala je ukazavši i na tzv. zelenu kutiju u kojoj su učesnici putovanja anonimno ubacivali papire s dojmovima i iskustvima.
- Ovu izložbu posvećujemo civilnim žrtvama ratova. Ako se vodimo solidarnošću i poštovanjem ljudskih prava, obilježavanje stradanja civilnih žrtava ne smije biti etnički obojeno, bez obzira o kome je riječ. Svijet nam iznova i nažalost pokazuje zašto je to važno - istaknula je i zahvalila ekipi izložbe, učesnicima putovanja, SNV-u i svima koji tu izložbu podržavaju.
Kako je naglasio Nebojša Blanuša, najbolje je kad se vidi realizacija ideja kojima se studente poučavalo.
- Ovo što radite je izrazito hrabro, i ponosan sam na vas, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazite i sve prijetnje koje vam se upućuju. Izložba je bitna i zato što govori o fenomenu s kojim se suočavamo u sve većoj mjeri, a to je besramlje koje nije počelo s ovim ratovima i koje se danas nalazi kod velikih sila i predsjednika koji su takvi došli na čelna mjesta - rekao je Blanuša i naglasio da je zabrinut što će se dešavati s mlađim generacijama.
Ovo je važna društvena i politička tema, rekla je jedna od autorica izložbe Petra Orešković. Niz godina posjećujemo mjesta stradanja kako bi ono što saznamo prezentirali široj javnosti, pri čemu je naglasak stavljen na područja koja predstavljaju manjinska stradanja i koja samim tim nisu prisutna u narativu. Tako smo uz Ahmiće obilježavali i žrtve Oluje, rekla je i dodala da su učesnici putovanja, pod vodstvom Blanuše, na mjestima po Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori, iz prve ruke čuli što se zapravo i gdje dogodilo.
Prisutnima se u ima domaćina obratila Hana Marta Jurčević Bulić, izrazivši podršku KIC-a izložbama i projektima takvog tipa.
U okviru otvorenja izložbe prikazan je film "Što je to u ljudskom biću" Ivana Validžića u kojem učesnici putovanja, studenti iz Hrvatske i Srbije, govore o svojim utiscima. Izložba će biti otvorena do 21. marta.