Novosti

Kratko & jasno

Ana Hušman: Tiskanju knjiga pristupamo kao entuzijasti

Tekstove biramo kroz razgovore, čitanja i diskusije birajući iz pročitanog prije svega neprevedeno, inspirativno, relevantno, uzbudljivo, korisno nama i drugima vezano uz temu grada, neoliberalnog okoliša i mogućnosti otpora, margine, feminizma, viška, drugog ili druge, kaže multimedijalna umjetnica o projektu Pustijerna i Biblioteci 0 Općenito

Large mini kultura ana husman

(foto Privatna arhiva)

Projekt Pustijerna, nazvan po arheološkom lokalitetu u dubrovačkoj jezgri, istražuje "transformacije javnog i stambenog prostora kroz vizure i figure onih za koje grad nije mišljen". Kako ste ušli u istraživanje?

Namjera je bila provesti istraživanje lokaliteta i uzeti ga kao polazište za moguće kulturološke poglede, interdisciplinarna razmišljanja, umjetničke intervencije. Pustijerna je došla k nama na poziv Srđane Cvijetić iz Art radionice Lazareti da radimo projekt u relaciji s tom lokacijom. Osim Pustijerne tijekom istraživačke rezidencije u Dubrovniku dosta smo vremena provele oko čestice na Boninovu gdje su tada sondirali tlo. U katastru je ona primjerice definirana kao ŠUMA. 514/1. na koju se te godine uknjižuje građevinska tvrtka. Radilo se dakle o ne tako rijetkoj prenamjeni šume u građevinsko zemljište na kojem je planiran stambeno-poslovni objekt. Želja nam je bila kroz istraživanje generirati materijale kojima bismo mogle govoriti o ovakvom i sličnim primjerima ponašanja u i prema prostoru grada. Posebnu pažnju posvetili smo i "novim" materijalima koji se koriste u adaptacijama stanova poput knaufa, PVC stolarije, teflona i njihovim nemogućnostima reciklaže, dakle utjecaju na okoliš, ali i sposobnostima mimikrije. Imitacija prisutna u interijerima poput štuko dekoracija, mramorizacije (tehnike oslikavanja zida da izgleda kao mramor), a danas se može vidjeti i u primjerima pločica koje izgledaju kao da su drvo, plastike koja glumi mramor i sl. Velik prostor u istraživanju zauzimaju druge vrste, u ovom slučaju mačke i psi, koji još jedini prostor turistificiranog Grada koriste posve slobodno, a zanimaju nas i suvremenost dubrovačkog statuta iz 1272., pjesnikinja Cvijeta Zuzorić iza koje nije ostalo pisanog traga i prva dubrovačka feministkinja Maruša Gundulić. Sve to bilježimo umjetničkim alatima: fotografijama, skenovima, arhivskim dokumentima, izmišljenim narativima, mogućim ishodima događaja, bilježenjem i gledanjem.

Istraživanje se proširilo i na izdavanje "Biblioteke 0 Općenito". Tko je sve u nju uključen i kako birate naslove? Zašto su vam važna javna čitanja?

"Biblioteka 0 Općenito" su dizajnerica Ana Labudović, kustosi Ivana Meštrov i Nikola Bojić, vizualni umjetnik Marko Tadić, arhitektica Dubravka Sekulić i ja, a tekstove biramo kroz razgovore, čitanja i diskusije birajući iz pročitanog prije svega neprevedeno, inspirativno, relevantno, uzbudljivo, korisno nama i drugima vezano uz temu grada, neoliberalnog okoliša i mogućnosti otpora, margine, feminizma, viška, drugog ili druge. S prijevodima smo počeli na poziv Irene Bekić u Galeriji Prozori još 2019. u sklopu programa "Javna čitanja" za koje smo preveli tekst Johna Bergera "Zašto gledati životinje?" Javna čitanja su nam bitna jer su moment zajedništva. Slušati drugu kako čita zahtjeva i drugačiju vrstu pažnje i koncentracije. Također nam je važno da je cijeli projekt napravljen po uradi sama principu u radioni RISO&prijatelji i da smo izdanja same tiskale, sabirale, rezale i uvezale.

Koji su vam sljedeći koraci?

Uskoro u tisak ide tekst Donne Haraway "Kiborški manifest" čiji je prijevod bio izuzetno zahtjevan zadatak u kojem smo veliku pomoć i podršku dobile od mnogih sjajnih žena. Ove godine je u planu prijevod i drugog njezinog teksta, a kamo će nas to odvesti još ne znamo. Biblioteka nastaje organski kroz razgovore i voljeli bismo da tako i ostane, to je uzbudljiv dio procesa. Važno nam je da je vezana uz praktičan istraživački rad, što nekad otežava ozbiljnije financiranje jer ne pristupamo tiskanju knjiga kao nakladnici već entuzijasti.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više