Potaknuti pitanjem zastupnika SDSS-a Borisa Miloševića na Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru kada će konačno biti izgrađena vodovodna mreža u selima oko Knina, Krnjaka i Benkovca, istražili smo gdje je zapelo s obećanjima o izgradnji infrastrukture na koju se čeka godinama. Na listi prioriteta, koju je sastavio SDSS, nalazi se više lokacija koje bi hitno trebalo riješiti. Značajna ulaganja na područjima s većim udjelom pripadnika srpske manjine planirana su i prema Planu upravljanja vodama Hrvatskih voda za 2019. Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike pojašnjavaju da su u pripremi projekti vrijedni više od 80 milijuna kuna, ali i upozoravaju da su prema zakonu jedinice lokalne samouprave dužne pružiti vodne usluge na svom području te da odluku o razvoju sustava javne vodoopskrbe donosi skupština vodovoda koju čine vlasnici poduzeća. ‘Jedinice lokalne samouprave su dužne putem svojih isporučitelja vodnih usluga pripremiti Plan gradnje komunalnih vodnih građevina osmisliti razvojne projekte javne vodoopskrbe ili odvodnje otpadnih voda, ishoditi potrebne dozvole te za iste zatražiti osiguranje sredstava za realizaciju istih putem Plana upravljanja vodama Hrvatskih voda. Sredstva se mogu osigurati iz sredstava državnog proračuna, izvornih sredstava Hrvatskih voda ili iz EU sredstava’, stoji u odgovoru koji smo dobili od Hrvatskih voda i resornog ministarstva.
Na javnu vodoopskrbnu mrežu nisu spojena još 32 sela u Šibensko-kninskoj županiji, 24 u Ličko-senjskoj, koliko i u Karlovačkoj, 14 u Požeško-slavonskoj, 13 u Sisačko-moslavačkoj i 10 u Zadarskoj
Među projektima teškim 80 milijuna kuna nalazi se projektiranje vodovoda u zadarskom zaleđu Islam Grčki – Kašić, vrijednog 7,2 milijuna kuna. Iz Hrvatskih voda poručuju da je u toku postupak ishođenja građevinske dozvole. Nakon što se to pitanje riješi, investicija će biti uvrštena u Plan upravljanja vodama, a po završetku postupka javne nabave započet će gradnja. Prema predviđanjima, radovi bi trebali započeti početkom 2020. godine. Dojčilo Matić, zamjenik predsjednika Mjesnog odbora u Islamu Grčkom, kaže za Novosti da je pitanje vode preduvjet opstanka u tom kraju.
- Činjenica da nismo spojeni na vodovodnu mrežu doslovno nam zagorčava život. Tako smo blizu vodi, a u isto vrijeme i tako daleko. Oko Islama Grčkog ima dovoljno rijeka. Još prije rata su iskopani cjevovodi, ali vode, eto, još nema. Ali ima puno obećanja. Nadamo se da je čekanju konačno došao kraj. Projektna dokumentacija se radi duže od godinu dana. Komisije su snimile stanje, novac je osiguran i obećano je da će dokumenti biti gotovi do prvog maja. Došao nam je deseti mjesec, a još uvijek smo na čekanju. Bio sam prije otprilike mjesec dana kod direktora Vodovoda. Rekao mi je da se kasni s izradom, a da ni on sam ne zna razloge za to i da će se osobno angažirati da se požuri. Bojimo se da će se izrada prolongirati tko zna do kada. Posebno zato što znamo da su tehnika i mehanizacija prebačeni na istočno područje Benkovca gdje se širi vodovodna mreža. Dio sela, poput Vukšića i Lišana, već su dobila vodu pa se ide dalje prema Bribirskim Mostinama. A mi smo ostali zapostavljeni. Zato se bojimo da ćemo opet ostati kratkih rukava. Upozoravao sam bivšeg gradonačelnika Benkovca Branka Kutiju da se prema mještanima Islama Grčkog i Kašića sprovodi jedna vrsta genocida. Pitao me znam li što govorim. Odgovorio sam mu da itekako dobro znam. Voda ulazi u Islam, ali je vodovodna mreža napravljena samo do kuća u kojima žive katolici. Kad se dolazi do pravoslavaca, vodovod odlazi prema Podgradini. Rekao sam mu da nemam problem s tim što moji susjedi iz Podgradine imaju vodu. Dapače, sretan sam zbog toga. Ali nisam sretan zato što je nema moje selo i što je ja nemam, kao povratnik koji se svojim sredstvima obnovio kuću. Ista stvar je s asfaltom i autobusom. Od Zadra do Islama ima osam linija, ali se autobus okreće tamo gdje završavaju kuće katolika. Pa kako će starci iz Islama ili Kašića do Zadra? Očito se radi na tome da se ljudi ne vraćaju. Jer tko će doći živjeti ovdje ako nema vode i prijevoza - u dahu govori Matić, nadajući se da će zastupnici srpske nacionalnosti pomoći u rješavanju ovog problema.
Hrvatske vode objašnjavaju da su na području grada Benkovca predviđena ulaganja u razvoj vodocrpilišta Kožlovac vrijedna 14,5 milijuna kuna čime bi se omogućio daljnji razvoj javne vodoopskrbe na istočnom benkovačkom području, kako kažu, i ‘naseljima sa značajnom srpskom nacionalnom zajednicom’. Time bi benkovački vodovod dobio novo crpilište s prirodnim padom, čijim korištenjem više ne bi morali kupovati vodu od zadarskog vodovoda. Prema podacima SDSS-a, u istočni pravac Kolarina – Vukšić – Prović – Lišane – Bulić – Lepuri – Kožlovac, prošle godine investirano je pet milijuna, a planom za 2019. još 3,3 milijuna, od čega je 1,8 milijuna realizirano.
Gdje je zapelo i kakav je stav Benkovca o ovom pitanju pitali smo i odgovorne u gradskoj vlasti, ali usprkos obećanju da će se javiti – do zaključenja ovog broja Novosti nisu to učinili. A imali smo niz pitanja za njih, ne samo oko Islama Grčkog, nego i neriješenog vodovoda Benkovac – Karin Donji koji navodno stoji zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za što je SDSS također ponudio pomoć. Tu je i još jedan prioritetni pravac Miranje – Pristeg, vrijedan 6,5 milijuna kuna, za koji se, prema dostupnim podacima, tek treba raspisati natječaj za projektnu dokumentaciju.
- Za građane srpske nacionalnosti najveća rak-rana na zadarskom području su tri vodovoda: Benkovac – Karin Donji, Miranje – Pristeg i Islam Grčki – Kašić - govori Boris Milošević.
Prema njegovim riječima, preduvjet da bi se projekti ostvarili su dobra suradnja između lokalnih komunalnih tvrtki, jedinica lokalne samouprave i Hrvatskih voda.
Većina ljudi na terenu jedva dočeka nešto novca da može izgraditi još koji kilometar vodovoda ili asfalta. Određeni pomak postoji, ali nikako ne možemo reći da je dovoljan – ističe Boris Milošević iz sdss-a
- Ponekad netko u tom lancu zakaže. Znalo se dogoditi da općine ili gradovi nemaju novca za izradu dokumentacije koji bi onda osigurao SDSS. Ali isto tako se zna dogoditi da neki od njih ne naprave sve nužne korake pa dođe do zastoja. Greške se događaju, ali je problem ako su česte. Ili namjerne, što nadam se, nije ovdje slučaj. Većina ljudi na terenu jedva dočeka nešto novca da može izgraditi još koji kilometar vodovoda ili asfalta. Određeni pomak postoji, ali nikako ne možemo reći da je dovoljan. Primjer Islama Grčkog govori puno. Istina je da tamo postoje cijevi koje se nisu koristile 30 godina, ali je isto tako istina da oko njihovog sela svuda postoje vodovodi, a da su oni ostali poput nekog otoka. U stalnim smo razgovorima i pokušavamo riješiti problem, pri čemu ima pomaka i u suradnji s gradonačelnikom Benkovca Tomislavom Bulićem. Njima je prioritet crpilište. Protiv toga nemamo ništa, ali ne bi bilo dobro da zbog toga ostali projekti stanu. Kažu da su kod Karina problem imovinsko-pravni odnosi. U redu, ako su problem, idemo ga riješiti. Ako je to potrebno, SDSS će lako pronaći vlasnike - kaže Milošević.
U susjednoj Šibensko-kninskoj županiji stanje nije puno bolje. Prije pola godine u općini Ervenik svečano je puštena u rad vodovodna mreža u naseljima Radučić i Mokro Polje. Trasu dugu 12 kilometara, koja je koštala 5,8 milijuna kuna, većinom su platile Sjedinjene Američke Države s 4,3 milijuna kuna u sklopu pomoći njihove ambasade, dok su ostatak financirali Vlada i općina Ervenik. Usprkos tome, u Erveniku i dalje čekaju na spajanje kućanstava.
- Napravili smo puno, ali nismo sve. Idući korak je da, u suradnji s Hrvatskim vodama, rekonstruiramo glavni dovodni vod u dužini od 2,5 kilometara, s obzirom da je šupalj pa kad punimo vodospremnik gubimo 90 posto vode. Kad to završimo, idemo dalje prema glavnim vodovima u centralnim naseljima koje ćemo širiti dalje. Srećom imamo solidno prijelazno rješenje. Snašli smo se pa koristimo kvalitetne hidrante i cisterne kojima dovozimo vodu ljudima po cijeni koju će plaćati kad budu imali česmu u kući. Snalazimo se kako znamo i umijemo. Idemo korak po korak - objašnjava načelnik Ervenika iz SDSS-a Predrag Burza, upozoravajući da je zbog velike općinske teritorije teško reći kada će svi dobiti vodu.
Iz Hrvatskih voda kažu da je projekt u Erveniku vrijedan tri milijuna kuna i da je u toku postupak javne nabave za odabir izvođača gradnje. Prema njihovim tvrdnjama, osigurana su sredstva za početak gradnje, a u planu je da se osigura ostatak za nastavak radova. Burza nadopunjava da je javna nabava završila i da traje žalbeni postupak. Podsjeća da su točno prije rata bila osigurana sredstva za izgradnju vodovoda i da je nabavljen potreban materijal, ali da je rat zaustavio.
- Bili su napravljeni vodospremnik i glavni vod koji je u međuvremenu istrunuo pa ga sad ponovno gradimo - napominje Burza.
U istoj županiji među prioritetima SDSS-a, koji nam u odgovoru Hrvatske vode ne spominju, nalazi se i priključenje manastira Krka na vodovod, o čemu traju razgovori Vodovoda Šibenik, Nacionalnog parka Krka, Hrvatskih voda i manastira. Projekt je vrijedan 1,8 milijuna kuna.
Među većim projektima je izgradnja vodovodne mreže u općini Krnjak, u naseljima Čatrnja, Dvorište i Gornji Skrad, koja ukupno košta 15 milijuna kuna. ‘Izrađena je projektna dokumentacija i ishođena je građevinska dozvola. Projekt je u početku realizacije, a zbog financijske zahtjevnosti iznalaze se izvori sufinanciranja kao što su EU fondovi ili krediti bankarskih institucija’, stoji u odgovoru Hrvatskih voda. U planu je i projekt izgradnje magistralnog cjevovoda Dvor – Hrvatska Kostajnica, također teškog 15 milijuna kuna. Planom Hrvatskih voda osigurano je 2,4 milijuna kuna u ovoj godini, ali je zbog dobrog izvršenja radova izdvojeno još dodatnih 2,4 milijuna od Hrvatskih voda. Izgradnjom ovog vodovoda općina Dvor osigurala bi potrebnu količinu vode koja joj sada nedostaje, s obzirom da postoje čak i postavljene cijevi koje se ne koriste upravo zbog manjka vode. Na području iste, Sisačko-moslavačke županije, u općini Topusko, prije tri tjedna potpisan je ugovor o sufinanciranju projekta vodovoda za naselje Gređani vrijedan tri milijuna kuna za koji je otvoren postupak javne nabave. Prilikom potpisivanja ugovora istaknuta je dobra suradnja Hrvatskih voda, Sisačko-moslavačke županije i jedinica lokalne samouprave zadnjih godina koja je dovela do čitavog niza velikih projekata, tako da će samo u 2019. godini u tu županiju biti uloženo preko 170 milijuna kuna, od čega 10 milijuna na području Topusko koje je iznimno bogato vodnim potencijalom. Tu je i vodovod na relaciji Perna – Malička, dužine 3,7 kilometara i cijene 1,8 milijuna kuna, financira se iz EU sredstava iz mjere 7.2.1 Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda, kako objašnjava Milošević.
Ovo je samo dio od više stotina mjesta i sela koja na pragu 2020. godine još uvijek nisu dio javne vodoopskrbne mreže i gdje se ljudi moraju na različite načine snalaziti kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe. Samo u Šibensko-kninskoj županiji takvih je 32 s više od dvije tisuće ljudi, u Ličko-senjskoj 24, koliko i u Karlovačkoj, 14 u Požeško-slavonskoj, 13 u Sisačko-moslavačkoj, 10 u Zadarskoj… Razlozi su različiti – od jednostavne činjenice da usprkos postojećoj infrastrukturi nisu priključeni na vodovod preko udaljenosti sela i manjka dozvola do zastarjelih vodovodnih cijevi koje treba zamijeniti. Dio razloga, ne trebamo lagati, krije se i u činjenici da pojedinim lokalnim vlastima ne odgovara da ‘srpska mjesta’ dobiju vodu. Posebno ako u njihovom kraju ima ‘hrvatskih’ koja još nisu spojena. Iz resornog ministarstva kažu da će skora reforma u sektoru vodnih usluga dovesti do integracije javnih isporučitelja vodnih usluga što bi trebalo povećati investicije čime će i njihova provedba biti kvalitetnija i efikasnija. Također upozoravaju da podupiru daljnji razvoj vodoopskrbe ‘s ciljem zadržavanja stanovništva i smanjenja iseljavanja iz krajeva koji su i sada rijetko naseljeni što predstavlja realan problem za postizanje priuštivosti cijene vodnih usluga’, kao i da će pronaći modele financiranja iz nacionalnih sredstava za koja kriteriji za projekte nisu tako strogi kao za EU projekte.
- Vrijeme je da se stvari pokrenu s mrtve točke. Uspjeli smo ubrzati određene investicije za koje su bili sređeni papiri, poput Krnjaka i Kostajnice, ali to još uvijek nije dovoljno. Miranje i Islam nisu uopće bili u planu pa smo izdogovarali da se ipak započne i s njihovom investicijom i da, ako lokalna samouprava nema novca, ulaganje preuzmu direktno Hrvatske vode. U svakom slučaju, bitno je krenuti pa ako nemamo dovoljno novca ove godine, bit će idućih. Nemamo više vremena čekati. Pitanje vode ne smije biti političko pitanje. Važno je da pritom budemo solidarni i da omogućimo ljudima u 21. stoljeću da ne žive kao da su u 19. stoljeću - zaključuje Milošević.
Do tada ostaje činjenica da 94 posto stanovništva u Hrvatskoj ima mogućnost da bude priključeno na vodoopskrbnu mrežu, od čega je 84 posto i priključeno. Cilj je, obećao je ministar Tomislav Ćorić, da se u narednih nekoliko godina stupanj mogućnosti priključenja poveća na sto posto. Zvuči optimistično. Međutim, kako je rekao Milošević, tim ljudima je svaki dan bez vode previše, kamoli godine koje ministar spominje. Posebno kad vidiš da tvoj susjed ima, a ti kao njegov komšija – nemaš. Da ne spominjemo činjenicu da više od 50 posto vode zbog dotrajalosti infrastrukture usput iscuri, što je nekima očito draže nego da dođe do Srba.
