Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenom ustavnosti i privremeno obustavio primjenu sporne vladine Uredbe o uslužnim područjima. Riječ je o propisu kojim je predviđeno da se do srpnja ove godine postojećih 190 vodovodnih poduzeća svede na 41, pri čemu se na njih trebala prebaciti sva imovina ugašenih opskrbljivača.

Iako iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uporno ponavljaju da je Uredba donesena zbog racionalizacije poslovanja, ujednačavanja postojećih cijena i što uspješnijeg povlačenja sredstva iz EU-fondova, veći broj gradonačelnika i načelnika pobunio se protiv njene primjene. Naime, strahuju da će velike tvrtke vlastite gubitke nastojati pokriti kroz nametanje većih troškova manjim gradovima i općinama, da će njihovi stanovnici naposljetku konzumirati skuplju i nekvalitetniju vodu, kao i da je proces okrupnjivanja uvod u privatizaciju vodoopskrbnih usluga.

"Polazeći od razloga koji su izneseni u odnosu na štetne posljedice koje može prouzročiti primjena Uredbe, a imajući u vidu i rok u kojem se treba izvršiti prijenos komunalnih vodnih građevina, Ustavni sud je, vodeći se načelom pravne sigurnosti i objektivnog pravnog poretka, ocijenio potrebnim privremeno obustaviti izvršenje svih općih i pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju te Uredbe do donošenja odluke o njezinoj suglasnosti s Ustavom i zakonom", navodi se u rješenju Ustavnog suda.

Rješenje je pozdravio gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, koji se među prvima pobunio protiv vladine Uredbe. Gradsko vijeće Ivanca početkom veljača donijelo je odluku o raspisivanju lokalnog referenduma kojim su željeli spriječiti pripajanje lokalne vodovodne tvrtke Ivokom varaždinskom Varkomu, ali ga je na kraju obustavilo resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave.

- Rješenje Ustavnog suda potvrda je da smo bili u pravu kada smo problematizirali postupak zakonitosti donošenja vladine Uredbe o uslužnim područjima te ukazivali na spornu ustavnost pojedinih članaka i Zakona o vodnim uslugama. Drago mi je što je suci Ustavnog suda bili jednoglasni u ocjeni da bi primjena Uredbe mogla dovesti do teških i nepopravljivih posljedica na sustav opskrbe vodom - kaže Batinić.

Od primjene Uredbe posebno su strahovali u ruralnim sredinama, smatrajući da bi se neplanski proces okrupnjavanja vodovoda mogao negativno odraziti na sanaciju i proširenje ionako oskudne vodovodne mreže. Kako je za Novosti objasnio Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor, jedan od problema je i veći broj lokalnih vodovoda kojim se na području Banije trenutno snabdijeva od jedne do nekoliko desetaka kuća.

- Pošto lokalni, seoski vodovodi nisu u javnom sustavu i njihova kvaliteta ne odgovara onoj propisanoj Uredbom, pitanje je tko će se brinuti za njih - rekao je Arbutina, koji smatra da odluka o okrupnjivanju nije trebala biti donesena bez prethodne pripreme i upoznavanja sa situacijom na terenu.

U slučaju da se Dvor nađe u istoj aglomeraciji s Petrinjom, Majurom, Donjim Kukuruzarima, Lekenikom, Glinom, Topuskim i Gvozdom, kako je to predviđeno Uredbom o uslužnim djelatnostima, računi za vodu bi u toj siromašnoj općini mogli porasti za oko 50 posto.

- Stanovništvo Dvora je pretežno staračko, njihove penzije u pravilu ne prelaze 1500 kuna, a oni zaposleni su većinom prijavljeni na minimalac. Od tih ljudi ne možemo tražiti da plaćaju iste račune kao oni koji žive na području gdje prevladava bolje imovinsko stanje - dodao je Arbutina.

Ustavni sud je o svemu zatražio očitovanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a prijedloge ukupno 17 predlagatelja za ocjenom ustavnosti dostavio je i Vladi Andreja Plenkovića. Međutim, do dana donošenja rješenja nije dobio njihov odgovor.