Vlada ne odustaje od smanjenja broja lokalnih vodoopskrbnih poduzeća. Potvrđuje to i novim nacrtom prijedloga Uredbe o uslužnim područjima koja je donedavno bila u javnom savjetovanju. Dotičnu uredbu prvi je put u veljači ove godine ukinuo i time privremeno obustavio Ustavni sud, ponajviše zbog proceduralnih razloga, poput onih da je Vlada "svjesno i namjerno čekala protek roka za objavu izvješća o provedenom e-savjetovanju" i da nije dovoljno dobro obrazložila njezin sadržaj.

No sadržajno nova verzija uredbe ne donosi nikakve posebne izmjene. Kako je i ranije planirano, mala vodovodna poduzeća pripojila bi se većima na istom uslužnom području (u članku 44. nacrta prijedloga stoji da su "granice uslužnih područja vanjske granice jedinica lokalne samouprave koje graniče sa susjednim uslužnim područjem"), što bi značilo okrupnjavanje, pa bi se broj postojećih poduzeća sa 190 sveo na svega 41.

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja već su otprije kazali da je uredba donesena zbog racionalizacije poslovanja, ujednačavanja postojećih cijena i što uspješnijeg povlačenja sredstava iz EU-fondova. No jesu li računali da će se veći broj gradonačelnika i načelnika pobuniti protiv uredbe? Više od stotinu ne odveć pozitivnih komentara zabilježeno je i nakon minulog javnog savjetovanja, a vodna je politika ujedinila čak i stranačke suparnike.

Mnogi se pribojavaju povećanja cijene usluge, drugi smatraju da će velike tvrtke vlastite gubitke nastojati pokriti kroz nametanje većih troškova manjim gradovima i općinama. Iz kninske gradske uprave, primjerice, ukazuju na tehničke nedostatke eventualnog pripajanja šibenskom Vodovodu i odvodnji i na to da, kako navode, to poduzeće ima preneseni gubitak od 58,5 milijuna kuna, pa se pitaju kako bi takvo društvo nakon okrupnjavanja moglo poslovati samoodrživo, financijski stabilno i s visokom učinkovitošću.

Nova uredba, dakle, predviđa 41 uslužno područje, pa tako ono pod rednim brojem 15 obuhvaća gradove Glinu, Hrvatsku Kostajnicu i Petrinju te općine Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Lekenik, Majur i Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nikola Arbutina, načelnik Općine Dvor, za Novosti kaže da jedinice lokalne samouprave poput njegove imaju sve manje utjecaja na život i standard svojih građana.

- Nisam u načelu protiv okrupnjavanja, ali s druge strane svaki je vodovod priča za sebe. Novom uredbom ne bismo mogli utjecati na cijenu vode, na investicije do kojih će doći, na to kako će se vodovodna mreža širiti i na politiku razvoja novog vodovodnog poduzeća - ističe Arbutina.

Spajanje vodovoda uspoređuje s ukidanjem malih općina, pri čemu, kaže, nema te saborske većine koja bi izglasala takvu odluku. No u slučaju okrupnjavanja vodovoda, smatra, išlo se zaobilaznim putem, kako bi se malim općinama i načelnicima minorizirao utjecaj u sredinama u kojima rade.

- U odnosu prema sredinama poput Petrinje i Gline više ne bismo mogli imati nikakav utjecaj. Općina Dvor je nakon Gline najveća i svega je jedna njena trećina pokrivena vodovodnom mrežom. Kako ćemo je u budućnosti širiti? Hoće li onaj direktor sutra u Petrinji voditi brigu o tome kako će se općina razvijati, posebno ako imamo na umu da na vlast mogu doći različite političke opcije ili neki ljudi koji ne mogu zajedno? – pita se Arbutina.

Navodi i da Dvor ima najnižu cijenu vode u Hrvatskoj. Strahuje da bi u ovom slučaju ona mogla poskupjeti. To bi bilo posebno problematično zato što u općini Dvor živi mahom staračko stanovništvo, čije poljoprivredne i radničke penzije iznose od 100 do 250 eura. Arbutina stoga zaključuje da bi trebalo osmisliti način kako bi i općine poput njegove mogle imati određeni utjecaj u nekoj budućoj skupštini okrupnjenog vodovodnog poduzeća.