Mjere suzbijanja afričke svinjske kuge vodeći su izvor frustracija jednog dijela javnosti, no prema predviđanjima stručnjaka, u budućnosti će biosigurnost na selima biti iznad svega. Zaključno s 14. novembrom, u Hrvatskoj je ukupno usmrćeno 34.797 svinja, od čega je 27.644 eutanazirano, a 7.153 je zaklano. Više od 25.000 eutanaziranih svinja u posljednjih pet mjeseci, upućuje na neminovno podizanje općeg standarda u svinjogojstvu.
Kako za Novosti pojašnjava Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, pojava ovog virusnog oboljenja samo je na najgori način potvrdila nužnost implementacije biosigurnosnih mjera u uzgoju svinja. Uvjeren je da će ovakva razina opreza u budućnosti vrlo vjerojatno biti obaveza svih, ali ona je, ističe Barbić, već danas svakodnevnica za dobar dio domaćih uzgajivača.
Čini se da će oni koji se uspiju iščupati iz ove krize moći zaboraviti na tradicionalne svinjokolje po dvorištima i držanje svinja u štalama bez primjerice, dezinfekcijskih barijera. Ipak, u ovom momentu nisu svi svinjogojci ali ni država, spremni za takav napredak. Zabrana usmrćivanja životinja na kućnom pragu, unatoč opravdanim zabranama, vjerojatno će opstajati sve dok se ne otvori dovoljan broj klaonica po ruralnim sredinama.
Otkad je bolest počela harati, a jedno po jedno područje Hrvatske se ucrtavati u zone ograničenja i zaražene zone, svinjogojcima koji nisu ispunjavali kriterije dat je određeni rok da se prilagode i poboljšaju životne uvjete svojih životinja, tako što bi prešli iz onih najnižih biosigurnosnih kategorija u više – 3 i 4. Zbog velikih gubitaka i blokade u poslovanju svinjskim mesom, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik o provedbi programa potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge. Za mikro, mala i srednja poduzeća dodjeljuju bespovratna sredstva. Prema dostupnim informacijama, kako bi bile osigurane naknade za svinje isporučene izravno u klaonicu u razdoblju od 16. oktobra do 31. decembra 2023., zahtjev može biti podnijet od 1. do 15. februara iduće godine.
Premda je resorno ministarstvo izvijestilo da u proteklih nekoliko dana, točnije na dan 9. novembra, nije potvrđen niti jedan pozitivan slučaj afričke svinjske kuge u zoni ograničenja te je evidentno da opada broj zaraženih životinja, Barbić napominje da ovakvi podaci neće rezultirati brzim ukidanjem mjera ograničenja.
- Problem je što inkubacija ove bolesti može potrajati do 19 dana. Za mogući zaključak da virus više ne cirkulira među domaćim svinjama, potrebno je najmanje 19 dana u kontinuitetu bez zabilježenih novih slučajeva. Za potvrđivanje ovakvog zaključka potrebno je i dvostruko dulje vrijeme bez novih oboljenja. Međutim, čak i u tom slučaju, oprez i određene mjere nadzora moraju dalje biti provođeni zbog činjenice da je virus dugo održiv u lešinama, sirovinama, proizvodima svinjskog podrijetla i, što posebno ističem, okolišu. Upravo iz navedenog razloga visoki rizik od novih slučajeva infekcija domaćih svinja ostaje dulje vrijeme i nakon prestanka potvrđivanja kliničkih oboljenja svinja - pojašnjava Barbić.
Na području Dvora situacija je ista kao ljetos – afrička svinjska kuga nije pronađena na domaćim svinjama. Ovaj dio označen je kao zaražena zona jer poseban rizik predstavlja pojava zarazne bolesti na divljim svinjama, kao što je bilo potvrđeno u Dvoru u danima kada se bolest počela širiti.
Prema riječima Ljube Barbića, oboljela divlja svinja može kontaminirati okoliš iz kojega ljudi, i bez kontakta sa životinjama, mogu vrlo lako mehanički virus prenijeti u uzgoj domaćih svinja, primjerice na obući. Zato su bilo kakve aktivnosti u prirodi na takvim područjima objektivan rizik i nužne su pojačane mjere nadzora bolesti.
- Također rizik predstavlja i potencijalni kontakt inficiranih divljih svinja s domaćima kao i mogućnost da kontaminiraju hranu kojom se hrane domaće svinje, ukoliko uzgoj nema zadovoljavajuće biosigurnosne mjere koje to sprječavaju. Zbog toga je na takvim područjima u uzgoju domaćih svinja dodatno naglašena obveza cjelovite primjene potrebnih biosigurnosnih mjera - tumači Barbić. Dobra je vijest da je priličan broj uzgajivača iz Dvora uspio preći u višu kategoriju zbog čega su sačuvali svoje blago. Svi ostali, prema uputama, bili su dužni da do kraja oktobra na propisan način usmrte svinje.
Načelnik općine Dvor Nikola Arbutina ističe da će najviše posljedica osjetiti staračko stanovništvo, oni koji imaju jednu ili dvije svinje isključivo za vlastite potrebe. Ta domaćinstva su jako lošeg materijalnog stanja pa najčešće imaju poljoprivrednu penziju od 130 ili mjesečnu naknadu od 120 eura.
- Oni se, nažalost, nisu mogli prilagoditi da ispune uvjete za veću kategoriju. Njima se to ne isplati, trebaju uložiti značajna sredstva u nove objekte, a već su u poodmakloj dobi i imaju najniža primanja. To im stvara problem jer ako nemaju svoju svinju, teško će doći do mesa. Ovo malo kukuruza i ostalog imaju, ali meso ne mogu kupiti. Morat će se ponašati kao ljudi u gradu. Sve i da žele kupiti meso, ne mogu jer OPG smije poslovati samo s OPG-om, a ovdje je riječ o ljudima koji nemaju registrirano gospodarstvo. Dosad su to radili u vlastitoj režiji. Najgore je što država to ne prepoznaje, a oni su, vjerujte, u lošijem stanju nego netko na socijalnoj skrbi - objašnjava Arbutina. Dodaje da je ovaj problem izražen samo u povratničkim krajevima gdje ljudi nemaju dodatak na penziju. To u većem dijelu Hrvatske uopće nije primjetno zato što ljudi imaju bolji status i prijašnji radni staž.
Pravilnik za dobivanje naknade zbog izbijanja bolesti je jasan – sredstva će ostvariti samo oni koji imaju registrirano gospodarstvo. U namjeri države da se sačuva zdravlje svinja i omogući konačno poslovanje poljoprivrednicima, zanemarena je socijalna komponenta. Kao i u svakoj krizi, najveći teret podnijet će upravo oni najsiromašniji. Zato je načelnik općine uvjeren da će tradicionalni, primitivni način poljoprivrede ubrzo nestati iz Hrvatske.
- Kad na jednom području nestane neka poljoprivredna djelatnost, vrlo teško se vraća. Tome nas je naučio poremećaj s mlijekom 2007. i 2011. Nije bilo otkupa pa su se ljudi okrenuli ovcama i drugim kulturama, ali nikad se nisu vratili toj djelatnosti. Ljudi neće moći poštivati sve te uvjete - govori Nikola Arbutina.
Prvi pokazatelji krize u svinjogojstvu će biti za Božić, a božićna trpeza za mnoge je nezamisliva bez ove namirnice. Promet svinja je zabranjen, a u Dvoru govori načelnik, ni prije nisu mogli zadovoljiti sve potrebe za svinjskim mesom.
