Potrebno je što prije i konkretnije nastaviti komunikaciju u Hrvatskoj i susjednoj BiH kako bismo svi zajedno došli do što kvalitetnijih rješenja vezanih za skladištenje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori. Proces treba ubrzati, jer općina Dvor trpi priličnu štetu zbog nagađanja oko gradnje skladišta. Istaknuto je također da oko ovog pitanja ne smije biti kontroverzi, posebno u odnosu prema građanima. Ovo su samo neki od zaključaka s konferencije koju su od 11. do 13. novembra organizirali Općina Dvor i Srpsko narodno vijeće (SNV) o uspostavljanju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac.

Centralni dio konferencije bio je okrugli stol "Izazovi zbrinjavanja nuklearnog otpada na području općine Dvor: uloga i prava lokalne zajednice", održan 12. novembra, na kojem su uz organizatore prisustvovali predstavnici državnih institucija te ekoloških organizacija iz Hrvatske, BiH, Španjolske i Mađarske.

Generalni sekretar SNV-a Saša Milošević kao razloge konferencije naveo je zabrinutost srpske zajednice zbog ekološki spornih projekata u sredinama gdje žive Srbi (Blatuša, Biljane Donje, Vrginmost… ), kao i potrebu smirenog informiranja javnosti.

Prema riječima načelnika općine Dvor Nikole Arbutine, u posljednjih gotovo 30 godina, koliko se jednostrano govori o Čerkezovcu kao potencijalnoj lokaciji za zbrinjavanje nuklearnog otpada, ova banijska općina izgubila je 11.500 ljudi i 3.000 radnih mjesta, postajući jedna od najslabijih u Hrvatskoj.

- Za Dvor ima nade u budućnosti, ali potrebna su veća ulaganja u infrastrukturu. Očekujemo i odgovor na pitanje kakva su evropska i svjetska iskustva vezana za zbrinjavanje niskog i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO), tko će kontrolirati skladišta i koliko će regulator biti neovisan. Konačno je došlo vrijeme da država otvoreno kaže što će raditi s tim otpadom i u kojem razdoblju, jer ne poštuju rokove koji su sami sebi dali. Ljudi se nisu pomirili s idejom o skladištu zbog čega odlaze iz Dvora. Kad budemo imali konačnu odluku, znat ćemo na čemu smo - kazao je Arbutina, dok se Zorislav Antun Petrović, koji je moderirao okrugli stol, založio za pronalazak najboljeg rješenja za Čerkezovac, za Dvor, za Hrvatsku i za BiH.

- Moramo pronaći najbolji model i postići sinergiju oko skladišta u kojem bi se, osim dogovorene polovine otpada iz NE Krško jer druga polovica ostaje u Sloveniji, pohranjivao i radioaktivni materijal iz Instituta za medicinu rada (IMR) te iz Instituta Ruđer Bošković. Treba svakako spomenuti ekološku rentu. Krško, primjerice, od NEK-a dobiva 15 milijuna eura godišnje - istaknuo je.

Toni Vidan (Foto: Sandro Lendler)

Toni Vidan iz Zelene akcije rekao je da je nuklearki sagrađenoj 1973. radni vijek s 40 produžen na 60 godina.

- Studija utjecaja na okoliš za skladište NSRAO nije prezentirana javnosti čiji su stav i povjerenje u taj objekt poražavajući. Tu su i problemi s lokacijama. Slovenci grade skladište uz Savu, ukopano u vodonosnom sloju. Lokacija Čerkezovac je na vrhu brda. Vrbina, koja je u dolini, bila bi povoljnija. Sve ove igre štete ugledu Hrvatske i odnosima s BiH, da ne kažemo da je sramota što 40 godina nije dogovoren takav objekt. Uz to, radi se o području s manjkavom infrastrukturom, gdje lokalna zajednica ima slab politički utjecaj, što također utječe na izbor lokacije - naglasio je Vidan, nabrajajući otvorena pitanja kao što su monitoring, renta, protivljenje nezavisnih aktera, visok nivo nepovjerenja, ali i pitanje sigurnosti.

Josip Lebegner, šef Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško, naglasio je da će Čerkezovac biti privremeno skladište s rokom trajanja od 30 godina, nakon čega bi se radioaktivni materijal trebao prebaciti u stalno odlagalište za koje tek treba izraditi studiju.

Naveo je podatke po kojima tamo neće biti skladišteno 530 tona ili 180 kubnih metara goriva koje ostaje u Krškom, ali će biti 50 posto od 4.500 tona, odnosno 2.300 kubika NSRAO, kao i oko sto kubika radioaktivnog otpada iz Hrvatske. Prijevoz otpada iz Krškog i Zagreba u skladište bi trebao početi 2028. kad bi bila završena gradnja i trajati do 2035. gdje bi ostao do gradnje krajnjeg odlagališta, pa bi pražnjenje počelo 2050.

Nuklearna elektrana Krško (Foto: Sandro Lendler)

- U skladištu bi bili betonski spremnici – kocke brida 1,7 metara i težine 15 tona. Gradilo bi se dugoročno skladište veličine nogometnog igrališta s ukupno 2.450 kontejnera, središnje skladište u kojem bi bio otpad iz Hrvatske te upravna zgrada - rekao je Lebegner i dodao da će se posebna pažnja obratiti na brojne sigurnosne mjere, tako da bi u slučaju potresa kontejneri ostali čitavi. Ako se zbrine na napravi način, otpad ne treba nikoga zabrinjavati, naglasio je.

- Ključni benefit će biti dugoročno definiran u uredbi kojom će biti pripisana visina naknade koja se dodjeljuje lokalnoj i regionalnoj samoupravi i propisana područja na kojima će se trošiti. Radi se o cifri između 1 i 1,1 milijuna eura godišnje. Što se zapošljavanja tiče, skladište je pasivan objekt u kojem će biti 14 zaštitara, većina s područja Dvora, a uz nekoliko zaposlenih u skladištu, radit će i osoba u info-centru. Za malo mjesto 15 do 20 novozaposlenih mnogo znači - kazao nam je nakon skupa.

Josip Lebegner (Foto: Sandro Lendler)

- Uz to, Fond pomaže općini Dvor tako da kroz javne natječaje transparentno podupire neke projekte koje predlažu nevladine organizacije i OPG-ovi, surađujemo s osnovnom školom, Zavodom za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije gdje se provodi niz programa za povećanje kvalitete zdravlja, od ispitivanja kvalitete vode koja se - osim u gradskom vodovodu - pokazala kao jako loša tako da se radi na njenom poboljšanju, provode se testiranja na trihinelu te mamografski pregledi na koje se odazvalo 90 žena. Želimo da stanovništvo Dvora osjeti promjene nabolje – istaknuo je Lebegner i naglasio dobru perspektivu za poduzeća s područja općine, naročito ona građevinska čiji će kapaciteti biti vrlo korisni kod uklanjanja postojećih građevina na lokaciji. Podsjetio je da je do sada zabilježeno 900 posjeta stanovnika, od čega 600 s područja Dvora, među kojima i veliki broj djece, Također je izrazio nadu da u komunikaciji stanovništva i NVO-a s Fondom mora biti više struke, a manje emocija.

Stav žitelja s druge strane Une izrazio nam je Mladen Trninić, generalni sekretar Green Teama iz Novog Grada.

- Proces je netransparentan, a BiH je iz njega potpuno isključena. Predviđena lokacija smještena je 2.200 metara od granice, blizu je vodotoka Une i izvorišta s kojeg se grad snabdijeva vodom. Taj dio Hrvatske se uklinio u BiH, tako da se dvije trećine loših utjecaja odnosi na Novi Grad - od strepnje građana do odustajanja preduzeća od investicija. A dok će u Hrvatskoj Dvor dobiti ekološku naknadu, u BiH nitko neće dobiti ništa. Zato ovaj problem nije samo problem Novog Grada, nego čitavog sjeverozapadnog dijela BiH, koji ima preko 250.000 stanovnika. Ovo je jedino pitanje oko kojeg se slažu svi narodi na nivou RS-a i Federacije, odnosno čitave regije. Ljudi ne žele prihvatiti projekt koji ima utjecaj na zdravlje - kazao nam je Trninić, ističući da će BIH poduzeti određene pravne korake. Podsjetimo, 11. novembra zainteresirani su posjetili NE Krško, dok je za 13. novembra predviđen posjet Čerkezovcu.