Zbog samovolje dijela zastupnika HDZ-a prekršen je koalicioni dogovor saborske većine o izboru Aleksandra Saše Miloševića u Programsko vijeće HRT-a. Milošević je umjesto potrebnih 76 dobio 54 glasa. Kako se glasalo tajno, ne zna se koji su zastupnici HDZ-a prekršili sporazum i direktivu stranačkog zastupničkog kluba.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i šef Kluba HDZ-a Branko Bačić složili su se da se radi o kršenju sporazuma. Bačić je najavio novu rundu glasanja za Programsko vijeće u septembru, nakon ljetne pauze. Pupovac traži da se glasanje održi što prije, svakako u okviru predstojeće izvanredne sjednice Sabora.
Šef Kluba SDSS-a Boris Milošević za Novosti također ističe da je prekršen dogovor jer je Saša Milošević predviđen za člana Programskog vijeća HRT-a. ‘Očekujemo da se dogovor izvrši što je prije moguće’, naglasio je Boris Milošević. ‘Savjet za nacionalne manjine daje podršku Saši Miloševiću, s obzirom na to da u Programskom vijeću treba biti i netko iz redova manjina’, rekao nam je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer.
Situaciju oko neizbora komentirao je i Nikola Baketa, potpredsjednik Programskog vijeća. ‘Smatram da je ovo prvenstveno pitanje političkih odnosa SDSS-a i HDZ-a, ali i funkcioniranja kluba zastupnika HDZ-a. Kandidati su usuglašeni na nadležnom Odboru, ali je očito da ili klub zastupnika HDZ-a šalje poruku svome vodstvu i otkazuje poslušnost kod tajnog glasovanja ili HDZ jednostavno ne uvažava svog koalicijskog partnera. Zna se tko je većina u Saboru, tko su koalicijski partneri i tko je primarno odgovoran za neupotpunjavanje tijela koja bi trebala vršiti nadzor. Ne treba zaboraviti ni da Tvrtko Jakovina, koji je očito bio favorit oporbe, nije izabran te je jasno da HDZ nije mogao jamčiti da će njihovi saborski zastupnici poštivati ono što je dogovoreno na Odboru’, naglasio je Baketa.
’S kolegom Miloševićem sam bio u Vijeću skoro dvije godine i smatram da je njegov doprinos upravo praćenju pitanja nacionalnih manjina bio nemjerljiv. Zato bi njegov reizbor, posebno u kontekstu zanemarivanja sadržaja namijenjenih manjinama, bio iznimno važan. Naravno, to ne znači da se mi ostali ne zanimamo za ta pitanja, ali svakako Vijeće puno gubi ovakvim raspletom situacije. Uostalom, smatram da su Vijeću potrebni ljudi koji će propitivati i ne ustručavati se uputiti kritiku ukoliko postoje evidentni problemi’, kazao je Baketa. Programsko vijeće u teoriji i ovakvo može funkcionirati.
‘Od 11 članova trenutno je, s dvoje novoimenovanih, u Vijeću njih osam, a za održavanje sjednica je potrebno da šest vijećnika dođe na sjednicu. Trenutno se čeka odabir jednog člana iz reda zaposlenika HRT-a te još dvoje koje imenuje Sabor. Iskustvo u posljednjih sedam mjeseci pokazuje da pojedini vijećnici nisu skloni odazivati se na sazvane sjednice ili im praktički niti jedan od stotinu predloženih termina ne bi odgovarao. Meni je to nevjerojatno jer smo svi plaćeni za taj rad i trebali bismo to staviti na svoju listu prioriteta. Nadam se da ćemo krajem kolovoza održati sjednicu’, rekao je Baketa.
Potrebu praćenja pitanja nacionalnih manjina potkrepljuje izvještaj o lanjskoj zastupljenosti manjina u programima HRT-a. Manjine koje čine 7,5 posto stanovništva imaju samo 1,06 posto učešća u programu. Na kanalima HTV-a manjine imaju ukupno 5.539 minuta i 43 sekunde, od čega lavovski dio otpada na emisije ‘Prizma’ i ‘Manjinski mozaik’, dok su neke regionalne radiostanice kao Radio Knin i Radio Zadar imale tek po deset priloga i emisija u trajanju od 139, odnosno 54 minute.
