Srpsko narodno vijeće (SNV) ove godine će dodatno proširiti i ojačati aktivnosti koje je i do sada provodilo, rečeno je na redovnoj godišnjoj izvještajnoj Skupštini SNV-a, održanoj 1. aprila u zagrebačkoj Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji "Kantakuzina Katarina Branković".

Na Skupštini je osim jednoglasno usvojenih izvještaja o radu za prošlu i programu rada za ovu godinu bilo riječi i o pripremama za izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji će biti održani 7. maja.

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac govorio je o okolnostima u kojima se odvija rad SNV-a i izazovima s kojima se suočava.

- Odlučili da smo idemo agilnije i aktivnije kad su u pitanju naši programi, suradnja i jačanje organizacija kao što su ZVO, Prosvjeta, Privrednik i Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj s ciljem da u njih uključimo što više pripadnika naše zajednice i građana ove zemlje. Ambicioznije ćemo se pozabaviti područjima obrazovanja, kulture, medija i razvoja, kao i naučnim istraživanjima. Nakon niza godina u kojima smo se bavili teškim pitanjima od govora mržnje i historijskog revizionizma do isključivanja i diskriminacije po različitim osnovama, čega i danas ima, okolnosti su se smirile i njihov intenzitet se smanjio, iako nije prestalo postojati vrelo koje to potiče. Moramo biti svjesni da jedino snažnijom organiziranošću zajednice i još izraženijom institucionalizacijom možemo ostvariti napredak - rekao je Pupovac i naglasio potrebu povezivanja vijeća po županijama i na državnom nivou te njihove međusobne komunikacije s općinskim, gradskim i županijskim vlastima i vijećima.

Njihov poziv i naš odziv moraju biti redovni, a neovisno što nemamo pravo glasa, na sjednicama općinskih, gradskih i županijskih vijeća možemo dati svoje mišljenje i zagovarati rješenja, istaknuo je i ukazao na potrebu dobre suradnje s partnerskim organizacijama i Uredom za ljudska prava. Podsjetio je i na nedovoljno dobro stanje u obrazovanju.

- Hrvati u Vojvodini, odnosno Srbiji u postotku imaju više djece uključene u hrvatske programe, oko 14 posto, dok mi imamo oko jedan posto u programima srpskog jezika, što ne može ostati tako. Sve što činimo neće donijeti rezultat ako nećemo podići kvalitetu obrazovne ponude i nastavničkog kadra. Status škola u kojima se održava nastava po modelu A još uvijek nije definiran na način koji zakon predviđa. U obrazovanju i ostalim aktivnostima u koje su uključene i druge organizacije, osim planova, trebat će i bolja međusobna koordinacija da ne dolazi do preklapanja - kazao je Pupovac koji je ukazao i na priključivanje određenog broja srpske djece s Kosova u ljetne škole, kao vid pomoći našim sunarodnjacima.

Naglasio je gradnju velikog broja objekata koji će služiti za okupljanja pripadnika srpske zajednice i provođenje kulturnih i drugih programa.

- Završili smo, gradimo, obnavljamo i kupujemo velik broj objekata. Kako god se odlučili kako ćemo te centre kulturnih, obrazovnih, društvenih i sportskih aktivnosti zvati, bitno je kako ćemo to voditi, održavati i upravljati. U svakoj sredini, urbanoj ili ruralnoj, moraju se godišnje održati bar jedan ili dva kulturna ili druga sadržaja, bilo na osnovi naših kulturnih društava, ili u suradnji sa Srbijom i drugim ustanovama. To će ojačati osjećaj da ljudi prepoznaju SNV i druge organizacije kao svoje i da dolaze na te programe, ali još više da koriste socijalne i humanitarne pomoći i kroz programe koji će afirmirati lokalne sredine. Ne smijemo se zatvoriti u okvire srpske zajednice ili na lokalni nivo, kao što se ponegdje dešava – rekao je predsjednik SNV-a i nabrojio ulaganja u objekte okupljanja i javne namjene po sredinama, od Vukovara, Belog Manastira i Osijeka, preko Slatine, Virovitice, Pakraca i Okučana, potom Gline, Udbine i Rijeke, sve do Zagreba u kojem se radi na obnovi objekta u Preradovićevoj ulici i kupovine zgrade u kojoj će biti učenički dom, što se predviđa i u Rijeci. Svi ti objekti moraju biti upravljani na pravi način s kvalitetnim sadržajima, naglasio je i najavio mogućnost da i Srbi, kao druge manjine, dobiju svoje odmaralište.

Govoreći o listama za predstojeće izbore, naglasio je da se pažnja ne posvećuje pukoj popunjenosti lista ili zadovoljavanju minimuma. Važno je imati što je moguće više ljudi koji će dolaziti iz svih socijalnih slojeva, različite dobi starosti, koji će ponijeti poslove koji su pred nama, rekao je.

Izrazio je nadu da će do iduće Skupštine biti donesene izmjene zakona koji će žešće sankcionirati one koji veličaju poražene kolaboracionističke nacifašističke režima i iscrtavaju njihove simbole.

O pripremama za manjinske izbore govorila je Jelena Nestorović, ističući da SNV ima pravo na vijeća u 18 županija, 58 gradova i 42 općine, što bi dalo 1.740 vijećnika i 12 predstavnika.

Na prošlim izborima 2019. biračko pravo je imalo 170.000 Srba, a odaziv je bio 9,8 posto, dok na ovim biračko pravo ima njih 123 hiljade. Najavila je kampanju povećanja vidljivosti izbora u javnosti ističući da rokovi za sastavljanje lista traju od 3. aprila, kad odluka Vlade o izborima stupa na snagu, do 15. aprila.

Generalni sekretar Saša Milošević podnio je izvještaj o radu u 2022. godini i program rada za ovu godinu koji obuhvaća brojne segmente djelovanja SNV-a, što je jednoglasno prihvaćeno.

Prisutne delegate, njih 59, pozdravili su potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ambasadorka Srbije Jelena Milić, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, Aleksa Đokić iz Ureda za ljudska prava Vlade RH, potpredsjednik ZVO-a Radomir Čvarković, direktor gimnazije o. Slobodan Lalić u ime SPC-a, predsjednik Prosvjete Mile Radović i Dušan Cvetanović iz Privrednika.