Vrlo je izvjesno da će Hrvatska niski i srednje radioaktivni otpad te istrošeno nuklearno gorivo iz nuklearne elektrane Krško ubuduće skladištiti na lokaciji vojno-logističkog kompleksa Čerkezovac, udaljenoj tek nekoliko kilometara od centra Dvora. Izjave ministra energetike i zaštite okoliša Tomislava Ćorića nakon nedavnog sastanka sa slovenskom ministricom Alenkom Bratušek sugeriraju upravo takav scenarij, unatoč politikantskom dodatku da ‘sljedeća sjednica sa slovenskom stranom ostavlja prostor za dodatne razgovore i konzultacije’.

Hrvatska najkasnije do 2025. mora preuzeti i uskladištiti opasan otpad, na što se Hrvatska elektroprivreda kao 50-postotni vlasnik nuklearke obavezala međudržavnim ugovorom sa Slovenijom iz 2002. godine. Stanovništvo uz rijeku Unu s obiju strana granice, hrvatske i bosanskohercegovačke, učestalo prosvjeduje zbog mogućnosti skladištenja nuklearnog otpada u blizini rijeke i njihovih domova. Otprije je protivljenje skladištenju radioaktivnog otpada izrazilo više od pet hiljada stanovnika općine Dvor putem ukupno devet građanskih zborova. Na dvjema javnim raspravama još iz 2016., održanima u Dvoru i Zagrebu, također je izraženo protivljenje ovom projektu. No politika narod ništa ne pita.

U martu ove godine Zeleni klub grupe poslanika Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske unisono je na sarajevskoj konferenciji neprihvatljivom proglasio mogućnost skladištenja radioaktivnog otpada uz granicu s BiH. Vlada Republike Srpske donijela je 12. rujna odluku o proglašenju Parka prirode Una, kojom nastoji spriječiti hrvatsku vlast da otvori odlagalište.

- Teško je pomisliti da će proglašenjem Parka prirode Una osujetiti političku odluku o skladištenju radioaktivnog otpada. Sve je to suludo, a najviše činjenica da politika uopće ne doživljava protivljenje svih stanovnika Pounja, kao ni moje dugogodišnje dopise o tom problemu. Vlast je moć, a moć je kod nas nasilje prema ovo malo preostalih stanovnika Pounja - kazao nam je dugogodišnji ekološki aktivist iz obližnje Hrvatske Kostajnice Daniel Pavlić. Nudi sarkastično rješenje.

- Pronađimo jednog vidioca, svjedoka kojem će se ukazati Gospa na Čerkezovcu. Potom pronađimo jednog ekološki sklonog popa koji bi te navode potvrdio. Tako bi automatski to mjesto postalo svetište, a onda neka se ministarstvo i Vlada usprotive Crkvi.

U isto vrijeme, liberalna javnost izruguje se stanovništvu oko Dvora plasirajući reportaže iz Krškog iz kojih proizlazi da tamošnji mještani nemaju nikakvih problema s nuklearkom. To što je protivljenje skladištenju radioaktivnog otpada izrazilo više od pet hiljada stanovnika općine Dvor, nimalo ih nije briga.