U trenutku krize izazvane pandemijom koronavirusa i prestankom uobičajenog funkcioniranja društva na svim razinama, praktički bez mogućnosti javne rasprave odvijaju se istorijski koraci na planu rješavanja lokacije za odlaganje radioaktivnog i nuklernog otpada u Hrvatskoj.

Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško objavio je 31. marta da je preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac na Trgovskoj gori, u općini Dvor. Nakon neuspjelog pokušaja između Slovenije i Hrvatske o zajedničkom odlaganju nisko i srednjeradioaktivnog otpada u blizini nuklearke Krško, te nakon odustajanja od nekoliko drugih lokacija u Hrvatskoj, kao jedina opcija zadnjih godina nameće se ova kraj Dvora.

Lokalna zajednica, uključujući općinsko predstavničko i izvršno tijelo na čelu s načelnikom Nikolom Arbutinom, informaciju o preuzimanju objekta Čerkezovac saznali su putem medija i servisnih informacija na web stranici Fonda.

Načelnik je građane Dvora saopćenjem obavijestio o onome što se događa zamjerivši državnim vlastima manjak komunikacije s lokalnom zajednicom. Preuzimanje lokacije Čerkezovac u ruke Fonda je obavljeno u sadašnjim izvanrednim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, napisao je Arbutina, podsjetivši na stav građana općine Dvor, koji su i na zborovima i na sjednicama Općinskog vijeća, zadnji put prošle godine, jasno rekli da se protive zbrinjavanju radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji.

U izjavi za Novosti načelnik Arbutina kazao je da se u početku pregovora o odlagalištu stvorila lažna slika o tome da stav lokalne zajednice može utjecati na proces donošenja odluke. Za lokalno stanovništvo ovaj proces predugo traje, a negativni utjecaj već pet godina utječe na život u Dvoru.

- Nemamo više nijednog ozbiljnijeg poljoprivredno-gospodarskog subjekta koji se raspituje da dođe na područje naše općine. Nekad su bili atraktivni placevi uz rijeku Unu, sad je prodaja stala. Upitna je i poljoprivredna i ekološka proizvodnja. Prva asocijacija na Dvor je otpad. Pažnju medija dobijamo samo kad je o tome riječ - rezignirano govori načelnik i najavljuje da će zajednica i dalje ukazivati na štetnost odluke da se u njihovo dvorište postavi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada.

Kao što smo nedavno pisali, Bosna i Hercegovina je otvorila mogućnost međunarodnog arbitražnog spora protiv Hrvatske ako se bude inzistiralo da odlagalište bude na samoj granici s ovom državom. Također, burno je reagirao i gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, ali i oporbeni vijećnici Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije.

Vijećnici Mosta, HSP-a i HSS-a u utorak su ukazali na netransparentnost odluka vezanih za planirano korištenje Čerkezovca. Tvrde da bi 214 milijuna eura za tu namjenu trebalo preusmjeriti u razvoj Banovine.

Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije, ističe nekoliko zamjerki projektu Čerkezovac. Smatra da se ne može očekivati da projekt zadovoljava sigurnosne kriterije ukoliko nema demokratski dobrovoljno izraženu podršku lokalne zajednice, kao ni dogovor za ovu lokaciju sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

- Hrvatska Vlada učinila je najveći proceduralni propust kada je u sklopu uštede u javnoj upravi ukinula nadležnu Agenciju za nuklearnu sigurnost, koja bi po međunarodnim konvencijama trebala biti nezavisno upravno tijelo koje nadzire zbrinjavanje radioaktivnog otpada. U tom smislu će Hrvatska imati veliki problem legalizacije tog skladišta, jer ne zadovoljava temeljne proceduralne uvjete – govori Vidan.

U ovom trenutku je važno znati da, bez obzira na to što je ovaj Fond došao u posjed Čerkezovca, pred tim projektom još uvijek stoji zahtjevna izrada studija utjecaja na okoliš, ističe naš sugovornik.

Što se tiče samog otpada, u Čerkezovcu bi se službeno trebao odlagati nisko i srednjeaktivni otpad, koji, prema Vidanovim riječima, nije naročito opasan - često su to rukavice koje su radnici nosili u nuklearnoj elektrani, a taj otpad uključuje i onaj iz drugih izvora, primjerice iz bolnica.

No, ovdje je pitanje temeljnog povjerenja u institucije, govori Vidan, pa je opravdana sumnja u zloupotrebu odlagališta. U ovom trenutku sav taj otpad, iz izvora koji nisu iz NE Krško, skladišti se na vrlo neprimjeren način – u maloj garaži na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.

O mogućnosti da se hrvatski dio odlaže u blizini NE Krško, Vidan navodi da je ta lokacija također problematična. Radi se, naime, o skladištu koje bi bilo kraj rijeke Save. Time bi cijela regija postala izuzetno rizično područje za život zbog nepostojanja fizičke barijere između skladišta i ključnog vodotoka za regiju - zaključuje Toni Vidan.