Prošlo je više od mjesec dana otkako je potvrđen prvi slučaj afričke svinjske kuge u Hrvatskoj. Ministarstvo poljoprivrede propisalo je mjere kontrole za suzbijanje ove agresivne bolesti kao i rješenje o određivanju zona ograničenja i zaraženih zona. Golemo područje Hrvatske je zahvaćeno restriktivnim mjerama što izaziva ogorčenost u sektoru svinjogojstva koji je već pogođen krizom. Do 28. jula eutanazirano je nešto manje od 5.000 svinja.

Među ostalim, strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog porijekla na farme svinja kao i njihova prodaja. Brigu među proizvođačima izazivaju i biosigurnosne kategorije koje su velika nepoznanica na OPG-ovima. Po naredbi koju je donijelo resorno ministarstvo, dozvoljeno je držanje svinja u zoni zaštite i nadziranja isključivo na objektima više biosigurnosne kategorije – 3 i 4.

Svi OPG-ovi koji su prije izbijanja bolesti ocijenjeni da ne udovoljavaju ili samo djelomično udovoljavanju propisanim uvjetima, predodređeni su za uništenje svinjskog fonda. S obzirom da su takvi proizvođači rasprostranjeni, veterinarske inspekcije će izlaskom na teren procijeniti ima li prostora za poboljšanje nečije biosigurnosne kategorije.

U Karlovačkoj županiji, na području općine Rakovica, afrička svinjska kuga pronađena je na divljoj svinji. Osim Rakovice, također su općine Cetingrad, Plaški i Saborsko te grad Slunj označeni kao zaražene zone. Zasad nije bilo usmrćivanja domaćih svinja. U selu Točak pored Slunja živi i radi uzgajivač krmača Nebojša Duduković. On je tek prije nekoliko dana saznao da je od 2019., kada je provedena kategorizacija u Hrvatskoj, smješten u kategoriju broj 2. Smatra da su veterinarske inspekcije proizvoljno smještale OPG-ove u određene razrede, mahom one najniže. Dudukovićev način proizvodnje, uvjeti koje je zadovoljio i sva potrebna dokumentacija, trebali bi biti dovoljni da ga nadležni jednim klikom prebace u kategoriju iznad.

Veterinari će obići sve OPG-ove sa svinjama i omogućiti da se prilagode višoj kategoriji. Ako pređu u treću ili četvrtu kategoriju, onda ne podliježu eutanaziji, najavljuje Nikola Arbutina

- Kod mene je četiri godine zaredom bila županijska veterinarska inspekcija. Imam zatvoren sistem, sve je ograđeno, pred svakim vratima je dezinfekcijska barijera. Kad je krenula zaraza, ja sam se otišao raspitati jer mi se taman u to vrijeme jedna krmača oprasila, a uskoro će i druga. Prvo su mi rekli da ću se svinja morati riješiti, a onda su provjerili svu moju dokumentaciju po kojoj je ispalo da pripadam u višu kategoriju.

Inače, za to je potrebno imati minimalno šest krmača. Ja ih imam dvadeset - pojašnjava Duduković, inače veterinarski tehničar. Tvrdi da naredbe vode uništenju OPG-ova. Govori da bi svi proizvođači radije dali jednu svinju s gospodarstva na detaljnu analizu nego da ih sve usmrte. Osim toga, ljudi na selima nisu informirani o svim aspektima suzbijanja bolesti.

- Mi ne dobijamo savjete. Naši veterinari su previše opterećeni, malo ih je za ovoliko područje, samo njih pet. Oni ne mogu završiti ni adekvatno sjemenarenje krava i krmača na vrijeme. Na takve stvari Županija se oglušila. Njih samo interesuju EU projekti. Kažu treba sačuvati zemlju, travu, a gdje je edukacija o afričkoj svinjskoj kugi? Nismo imali edukaciju o virusnim bolestima kod životinja, a ovdje se mahom živi od stočarstva. Ljudi ne znaju šta je dezinfekcijsko sredstvo jer se s tim ne susreću. Pričaju nam o orasima i lješnjacima, pa od toga živi jedna mala grupacija s dobrim poticajima. Ovdje četiri do pet svinja ima maltene svaka kuća - govori Duduković.

Na području Općine Dvor pronađena je lešina zaražene divlje svinje. Početkom jula ovaj dio Banije također je označen kao zaražena zona. Od 285 OPG-ova samo se tri nalaze u trećoj biosigurnosnoj kategoriju. Ako bi se naredbu o odstranjivanju svinja krenuli provoditi, to znači da bi ostala pošteđena samo ta tri proizvođača. Načelnik Nikola Arbutina govori da nakon potvrđenog slučaja u Zrinskoj Gori, nije bilo još zaraženih divljih ni domaćih svinja.

- Ministarstvo ide maksimalno oprezno, zato i izdaju stroge naredbe. S druge strane, pošto nema širenja kuge, oni na tjednoj bazi te naredbe mijenjaju i ublažavaju. U narednom periodu veterinari će obići sve OPG-ove sa svinjama i omogućiti ljudima da se prilagode većoj kategoriji. Ako pređu u treću ili četvrtu kategoriju, onda ne podliježu eutanaziji - prenosi Arbutina informacije sa sastanka s ministricom Marijom Vučković.

Trenutno su u ovim zonama zabranjene sve ljudske aktivnosti u šumama, privatnim i državnim. Arbutina kaže da će se u narednih 15 dana biti revidirana i ta mjera. Na pitanje kako proizvođači reagiraju na ograničenja, odgovara da ju prije svega tumače kao političku odluku.

- Ako se izda rješenje da ljudi moraju klati svoje svinje, to će izazvati revolt. Kad bi bolest bila registrirana na domaćoj svinji, razumjeli bismo da se moraju eutanazirati sve svinje u okolini, ali to nije slučaj. Nema smisla uništiti cijeli stočni fond Dvora - tvrdi Arbutina.

Za eutanazirane svinje proizvođači će dobiti obeštećenja. Prema riječima ministrice Vučković, 85 eura za odojak do 35 kilograma, za tovnu svinju dva eura po kilogramu žive vage, za nazimnice 550 eura, suprasne nazimnice i krmače i neraste 650 eura po komadu. I ovaj dio svinjogojci smatraju problematičnim jer predstavlja samo trenutno rješenje. Ako se uzme u obzir da godinu dana nakon toga ne bi bilo moguće nabaviti nove, ta novčana odšteta malo bi značila proizvođačima koji imaju prinos mladih svinja dva do tri puta godišnje.

Čedomir Rajšić iz Donjih Kukuruzara jedan je od mnogobrojnih uzgajivača svinja za svoje potrebe. Rajšiće nije zaobišla niti jedna kriza u zadnjih nekoliko godina: koronavirus, potres, poplave, pijavice i tuča.

- Mi se cijeli vijek bavimo svinjama, a imamo i krave. Imamo za naše potrebe, a šta pretekne prodamo. Ako ta epidemija dođe tu, u velikim smo problemima. Ovdje je vrlo mala populacija, malo je ljudi i životinja, još manje gospodarstava. Ako to dođe bit ćemo na puno kvadratnih kilometara bez životinja. Mi smo jako stradali, pola Hrvatske je poharalo. Ove godine smo presijavali kukuruz jer je proljetna sjetva bila katastrofalna. A onda udrila tuča. Usjevi, žitarica, kukuruz, na svemu ima štete - objašnjava Rajšić.

Smatra da će izostati pravedne odštete od svinjske kuge i drugih katastrofa. Kaže da cijena od dva eura za tovljenu svinju po kili nije dostatna ni za količinu potrošene hrane za svinje.

- Mi sve ove dane normalno hranimo svinje, a to je sve trošak. I nakon potresa, kad nam se sve urušilo, nastojali smo zadržati kontinuitet u poslu kao da se ništa nije desilo. Moja žena ide svaki dan musti krave u nakrivljenu štalu koja je za rušenje. Moramo, to je naš posao, od toga živimo. Lako je nešto uništiti i zatvoriti, teško je pokrenuti i zadržati posao - poručuje Čedomir Rajšić.