Zašto je Matica umirovljenika sa Sindikatom umirovljenika uputila otvoreno pismo premijeru Plenkoviću?
Zahtijevamo da Vlada poduzme hitne mjere za zaustavljanje siromaštva umirovljenika, dodatno pogoršanog uslijed naglog porasta inflacije i cijena hrane. Relativna vrijednost mirovine, tj. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pala je ispod 36 posto i na samom smo dnu Europske unije, a lani je čak 67 posto mirovina bilo ispod hrvatske linije siromaštva (2.927 kuna). Za ovu godinu, kad linija bude postavljena na oko 3.200 kuna, ispod nje će biti čak 75 posto svih mirovina.
Zbog ponižavajućeg položaja umirovljenika tražimo da se hitno svim umirovljenima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mirovine povećaju za 10 posto. Financijska sredstva potrebna za takvo povećanje iznosila bi 308 milijuna kuna mjesečno za 1,14 milijuna umirovljenika. Druga hitna mjera treba biti promjena modela usklađivanja mirovina dva puta godišnje i to na način da se mirovine usklađuju u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća, uz socijalnu korekciju na način da se mirovine do 2.000 kuna indeksiraju za 120 posto, a od 2.000 do 4.000 za 110 posto. Treći zahtjev je interventne naravi i to uključivanjem umirovljenika s mirovinama do 1.500 kuna u pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, što trenutno mogu ostvariti samo primatelji nacionalne naknade i zajamčene minimalne naknade.
Zbog čega je nužno povećanje mirovine za 10 posto?
Standard prosječnog hrvatskog umirovljenika već je niz godina u stalnom padu. Usklađivanje mirovine dva puta godišnje uvijek zaostaje barem šest mjeseci za povećanjem plaća i troškova života jer je sama formula usklađivanja u zakonu tako postavljena. Najava uvođenja eura, problemi u gospodarstvu uzrokovani dvogodišnjom epidemijom Covida-19, a sada i rat u Ukrajini razbuktali su inflaciju kojoj se ne vidi kraja. Pritom najviše poskupljuju proizvodi nužni za život: ulje, brašno, šećer, kruh, mlijeko, meso. Od svih skupina u društvu to najviše pogađa umirovljenike. Jer što vrijedi kad nam kažu da su jahte i umjetničke slike pojeftinile. Ti koji to apostrofiraju i ne znaju koliko vrijeđaju svakog našeg starijeg čovjeka. A mirovine su ionako male.
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći nikad u povijesti nije bio manji! Prosječna mirovina je 2.648 kuna, pa čak i kad isključimo korisnike koji uz hrvatsku primaju dio mirovine iz inozemstva, prosječna mirovina je 2.980,62, dakle na samoj granici siromaštva (2.927 kuna za jednočlano kućanstvo). A mirovinu ispod prosječne, dakle ispod 3.000 kuna, prima čak 730.000 umirovljenika ili dvije trećine od ukupnog broja umirovljenika (1.140.000) koji su u mirovinu u otišli prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Mirovine se usklađuju na godišnjoj razini od oko 2 do 3%, a inflacija je službeno preko 7% (stvarno vjerojatno i veća), dakle više nego dvostruko veća od postotka usklađivanja mirovina. Prošlogodišnji tzv. Covid dodatak i ovogodišnji tzv. energetski dodatak koji će tek biti isplaćen u svibnju (za korisnike s inozemnom mirovinom tek u srpnju) samo su kap u moru potreba preko milijun hrvatskih umirovljenika.
Iako će u svibnju biti isplaćen energetski dodatak na mirovinu, doći će do zakidanja umirovljenika?
Zbog usklađivanja 35.000 umirovljenika trebalo bi pasti u niži razred kod isplate energetskog dodatka, a čak 15.000 trebalo bi ostati potpuno bez dodatka. Na tome će u proračun biti "ušteđeno" oko 50 milijuna kuna. Eto, kad se umirovljenicima i isplati nešto dodatno, opet je to uz zakidanje!
Kako umirovljenici doživljavaju ove "akrobacije" unutar mirovinskog sustava?
Stari, bolesni i siromašni, naši umirovljenici, nakon desetljeća vrijednog rada i odricanja u kojima je stvoren najveći dio društvenih vrijednosti, sada iz dana u dan stvaraju sve veće redove pred pučkim kuhinjama, ali i pred kontejnerima za smeće. Svaki dan u Matici umirovljenika Hrvatske slušamo i vidimo na desetke teških sudbina ljudi koji su pred kraj svojeg života došli u bezizlaznu situaciju. Stoga, iako nas je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava odbilo s obrazloženjem da za to nema sredstava u proračunu, mi ćemo i dalje inzistirati prije svega na promjeni formule usklađivanja isključivo 100% prema povoljnijem parametru (sada je omjer kod usklađivanja 70:30%). Zato očekujem da na Nacionalnom vijeću za umirovljenike, predstavnici Vlade RH i umirovljeničkih udruga hitno ovaj mjesec raspraviti naše prijedloge, ali i osmisliti daljnje mjere koje će bar donekle zaštiti daleko najbrojniju i najugroženiju skupinu u našem društvu – umirovljenike.
