Čija su briga penzioneri koji su radni vijek proveli i zaključili u Hrvatskoj, a stjecajem ratnih seoba danas prebivaju u Srbiji? Nedavna odluka Vlade RH o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine zbog ublažavanja posljedica rasta troškova života, odnosi se samo na one penzionere koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Oni od niske hrvatske mirovine preživljavaju u Srbiji, nemaju pravo ni na kakve naknade i pomoć.
Novostima se obratila čitateljica iz grada na sjeveru Srbije koja je od hrvatskih institucija pokušala dobiti odgovor zašto njena majka, svekrva i ostali hrvatski penzioneri u Srbiji nisu obuhvaćeni ovom odlukom. Od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od Vlade RH nije dobila odgovor, ni birokratsko objašnjenje te mjere, a kamoli razumijevanje za tešku situaciju u kojoj se nalaze hrvatski penzioneri izvan granica države.
- Da li su hrvatski umirovljenici koji su stekli svoj umirovljenički status u Hrvatskoj i imaju prebivalište van granica Hrvatske, građani trećeg reda i njima ne treba pomoći? Poručuje se da ovim umirovljenicima troškovi života ne rastu ni u Hrvatskoj ni van nje, odnosno u Srbiji. Hrvatski umirovljenici koji imaju prebivalište u Hrvatskoj trebaju biti tretirani ovom odlukom, kao što bi na isti način trebali biti tretirani i umirovljenici s prebivalištem van Hrvatske. Dvije Vlade, srpska i hrvatska, trebale bi voditi računa o njima - govori čitateljica koja je htjela ostati anonimna.
Srpske vlasti također donose slične mjere za one koji su penziju stekli u Srbiji. Međutim, mjesto prebivanja u granicama države nije uvjet, važan je samo penzioni status. I opet, hrvatski umirovljenici s prebivalištem u Srbiji nemaju pravo na te povlastice. Dvije države, koje su nekad bile jedinstvene, prema građanima se odnose nonšalantno, provodeći svaka svoju, lošu instant socijalnu politiku. Zbog masovnih migracija, stanovništvo na ovim područjima je sa svojim mjestima prebivanja i mirovinskim statusima unazad 30 godina umnogome isprepleteno.
- Moja majka ima penziju nešto malo više od 400 eura. Dok plati režije i pokrije osnovne troškove, njoj ostaje pola da preživi. Znam koliko se ona i njeni prijatelji raduju i mizernom povećanju od pet posto. Oni su isto tako razočarani i tužni kad sebe ne vide kao skupinu koja je obuhvaćena odlukama Vlade RH. Različiti su aršini dijeljenja pomoći - objašnjava čitateljica.
Riječ je o sitnim, simboličkim iznosima na malim mirovinama. Primjerice, predviđena je jednokratna pomoć od 120 eura za one koji primaju između 320,01 i 460 eura mjesečno.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović na ove socijalne potpore gleda kao na političko ili predizborno mito. Smatra da je pomoć iz državnog proračuna protivna mirovinskom sustavu i da ide na štetu ljudi koji su zaradili mirovine na temelju svog rada.
- Naknada se ne odnosi na one koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj, to je tako u većini zemalja. Nikome se to ne isplaćuje izvan Hrvatske, osim onima koji su prevarom prijavljeni u Hrvatskoj, ljudi koji zapravo žive u Bosni i Hercegovini, ali to je već druga sfera. Nema opcije za njih ni od države u kojoj žive. Ta odluka se neće preinačiti, i ne treba, SUH je protiv toga. Rješenje ovog problema je povećanje mirovina i poboljšanje usklađivanja mirovina. Sad čekamo novu Vladu. Nadamo se da neće socijalno neosjetljiva osoba doći na mjesto ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, naročito ne netko od koalicijskih partnera. Oni su svi nezainteresirani za umirovljenike - kaže Jasna A. Petrović.
