Dok ovih dana radnička klasa nastoji kako-tako očuvati svoje psihofizičko zdravlje, Vlada bi ga svojim kriznim mjerama za pomoć gospodarstvu mogla dodatno pogoršati: Nacrt prijedloga zakona o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti Covid-19 s Konačnim prijedlogom zakona, u koji Novosti imaju uvid, najvažnijim odredbama smjera suspendirati postojeće radno zakonodavstvo isključivo na štetu radnika. Posljedice koje bi donošenjem ovog zakona proistekle, a kako ih navodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kao njegov predlagatelj, između ostalog su: pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije bolesti Covid-19 skratilo ugovoreno radno vrijeme, kao i ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene odnosno uredila prava na isplatu jednokratnih materijalnih prava; mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika; mogućnost određivanja rada od kuće; pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika, isključujući rokove propisane Zakonom o radu; i možda ključno, mogućnost isključenja primjene pojedinih odredbi kolektivnih ugovora, što se zapravo odnosi na materijalna prava ugovorena između sindikata i poslodavaca.
Na sastanku GSV-a HUP je tražio suspenziju radničkih prava i dodjeljivanje jednostrane ovlasti poslodavcima, posebno kada je riječ o malim poslodavcima – ističe sindikalistkinja Ana Milićević Pezelj
Na prošlotjednom sastanku Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), inače prvom od lipnja 2018., Vlada je mjere koje su procurile u javnost o jednostranom smanjenju plaća i drugih materijalnih prava radnika iz odredbi kolektivnih ugovora nazvala aluzijama, pravdajući se da to nije ono što ona radi, jer navodno priprema više scenarija za obranu radnih mjesta, dok sindikati, kako su rekli, nisu trebali ni vidjeti taj dokument. Potvrdila nam je to sudionica sastanka Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koji je otvorenim pismom stao u obranu radnih prava. Doznajemo da naročito iz HUP-a podupiru mjere derogiranja radnog zakonodavstva. I u ovoj prilici je razvidno proturadničko djelovanje tog udruženja, na čelu sa samozadovoljnim glavnim direktorom Davorom Majetićem, koji je s prvim oboljelim od koronavirusa u Hrvatskoj konstatirao da virus neće ništa dobro donijeti gospodarstvu. No osim prodaje priče iz koje se može zaključiti da samo privatnici otvaraju radna mjesta (kao da nismo nikada živjeli u nekom drugom, humanijem uređenju) i da bi bez njih ovo društvo bilo disfunkcionalno, sam HUP će po malo čemu drugome ostati zapamćen u domaćem gospodarstvu.
- Na sastanku je HUP tražio suspenziju radničkih prava i dodjeljivanje jednostrane ovlasti poslodavcima, posebno kada je riječ o malim poslodavcima. Njihov je argument da ako će takvi poslodavci htjeti smanjiti radniku plaću i ovaj je odbije, onda moraju tom radniku isplatiti otpremninu. Za nas je neprihvatljivo da netko traži da se propisom intervenira u ugovorne odnose. Pa mali poslodavac nema 50 radnika, ima dva do pet, maksimalno njih deset. Insinuira se da su radnici ti koji neće prihvatiti neku mjeru, pa se želi staviti van snage ugovorne odnose. Svatko tko je sklopio individualni ugovor ima drugu stranu s kojom pregovara, a isti su takav primjer i kolektivni ugovori - kaže za Novosti Milićević Pezelj.
- Usvajanjem Vladinih propisa svaki bi poslodavac, zbog same činjenice korone, mogao smanjiti prava svakom radniku ili suspendirati odredbe kolektivnog ugovora, neovisno o stvarnom stanju svoga poslovanja. Kod ponovne uspostave poslovanja pitanje je bi li, kada i kako poslodavci to vraćali. Vraćali bi tamo gdje je aktivan sindikat, a tamo gdje ga nema, svaki bi se radnik pojedinačno morao izboriti za povrat svojih prava. Ovakvim mjerama svakog radnika direktno isporučujete poslodavcu da odlučuje, figurativno rečeno, o njegovom životu i smrti - sumira sindikalistkinja.
O tome da su radnici i sada isporučeni poslodavcima govori i to što su pojedinim radnicima u sektoru ugostiteljstva, kako doznajemo, već i plaće za veljaču umanjene na razinu minimalca od 3.250 kuna, što je Vladina mjera prema poslodavcima u svrhu očuvanja radnih mjesta, iako su tog mjeseca radili u redovnim okolnostima i zaradili redovnu plaću. Predstavljajuću u srijedu novi paket mjera za pomoć gospodarstvu, premijer je najavio da će se naknada za zaposlene u poduzećima s financijskim teškoćama za travanj i svibanj podići na 4.000 kuna neto, a država će preuzeti i teret plaćanja doprinosa u iznosu od 1.460 kuna.
Nezavisni cestarski sindikat objavio je pak na svojim stranicama kratki pregled osnovnih radničkih prava u doba korona-krize, namijenjen prije svega sindikalno neorganiziranim radnicama i radnicima. U njemu navode nepovoljne aranžmane na koje radnici ne trebaju pristati i prava koja mogu potraživati ako im poslodavac otkaže ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Tako radnik ni u kojem slučaju ne bi trebao pristati na potpisivanje zahtjeva za neplaćeni dopust, što poslodavac nema pravo jednostrano odlučiti, kao ni na sporazumni raskid ugovora o radu, čime ne može ostvariti pravo na otpremninu i novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti. Pitamo sindikalistkinju zašto bi državi bilo u interesu ozakoniti ogromnu moć poslodavaca u doba zdravstvene krize.
Vlada je spremna žrtvovati zaposlene i u javnom i privatnom sektoru, stavljajući ih na minimalac, samo da bi sačuvala euroiziranost ekonomije i premoć banaka. Nema sumnje da je ovakav plan skrojen u trokutu HDZ, HUP i HUB – kaže Domagoj Mihaljević
- Mnogi u našem društvu ne razumiju radne odnose, pojam kolektivnih ugovora ili ugovora o radu. Ovdje je riječ i o odgovornosti Vlade, koja bi prva trebala poznavati temeljne pojmove socijalnog dijaloga, socijalnih partnera, kao i to da je kolektivni ugovor poželjan za društvo. Svaka dosadašnja vlada kao zakonski predlagatelj mijenja propise tako da idu na ruku poslodavcima, a odgovornost je države zapravo napraviti propise koji su poticajni za kolektivno pregovaranje - kaže naša sugovornica.
Prijedlogom navedenih mjera Vlada daje do znanja da će radnici očito snositi teret nove zdravstvene i gospodarske krize, a rezanjem njihovih prava u privatnom i javnom sektoru korporacijama bi se omogućilo da prežive krizu preko leđa svojih zaposlenika.
Ekonomist Domagoj Mihaljević smatra da je u slučaju javnog sektora rupa u budžetu neminovna jer pandemija znači da će priljev deviza od turizma, koji je postao gotovo jedina djelatnost u državi, u najbolju ruku biti vrlo malen, što će Vlada sigurno sanirati rezanjem plaća zaposlenih, novim zaduživanjima i čekanjem na pomoć Europske unije. Cilj mjera je, šire gledajući, osigurati stabilnost tečaja, što je temeljni problem hrvatske ekonomije više od 25 godina.
- Stabilnim tečajem očuvala bi se solventnost banaka jer bi prevelik rast tečaja značio da dužnici, i kućanstva i poduzeća, ne mogu otplaćivati eurske kredite i banke bi odmah upale u financijske probleme. Stabilnim tečajem čuva se i stabilnost cijena u trgovinama. Vlada je spremna žrtvovati zaposlene i u javnom i privatnom sektoru, stavljajući ih na minimalac idućih godinu dana, samo da bi sačuvala euroiziranost ekonomije i premoć banaka, i to će predstaviti kao zaštitu dužnika i čuvanje stabilnosti ekonomije. Nema sumnje da je ovakav plan skrojen u trokutu HDZ, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga banaka. Postoji opasnost od velikog broja ljudi na minimalcu i rasta tečaja, ali i rasta cijena u trgovinama, što se već sada događa, i kretanja u smjeru potpunog kolapsa - kaže za Novosti Mihaljević.
Prijedlog mjera za suspenziju radnog prava nije dočekan žešćim kritikama političke oporbe i drugih političkih aktera. Predsjednik Zoran Milanović, u čijem je premijerskom mandatu SDP-ova vlada itekako posezala za smanjenjem radničkih prava izmjenama Zakona o radu, kazao je da je ovo prilika i da se javni sektor, izdvojivši pritom ministarstva, javne ustanove, škole, ali ne i HEP i Inu, uključe u nošenje tereta i da se plaće u tom sektoru smanje za određeni postotak, ali ne na minimalce jer bi to bila katastrofa… Milanović takvo što izriče u trenutku kada su sektori poput obrazovnog lanjskim štrajkom tek malo ispravili nepravdu u vidu dugogodišnje potplaćenosti. Domagoj Mihaljević kaže da aktualna pandemija postavlja ključna pitanja o uređenju i ciljevima ekonomije, a to je hoće li vladajući zaštititi radnike ili pak kapitaliste.
- Ako radnici kontroliraju ključne industrije, onda svaki egzistencijalni šok može biti smanjen i ublažen. No mi na vlasti imamo jednu degutantnu kompradorsku kliku, što znači da će šok krize pasti na teret onih koji su i prije krize bili najugroženiji, jer zaštita tržišta i profita mora ostati iznad društvenih potreba izazvanih pandemijom - ističe Mihaljević.
Domeće da je pravo vrijeme da se za svakog nezaposlenog odmah uvede univerzalni temeljni dohodak. No mi imamo potpuno obrnut scenarij, gdje Vlada mjerama rezanja plaća i čuvanja stabilnog tečaja uvodi univerzalni temeljni dohodak za banke i velike korporacije.
- Hrvatska nema budžetski kapacitet da uvede univerzalni temeljni dohodak, osim ako se ne otvore kapaciteti monetarne politike. Treba ipak naglasiti da Vladine mjere neće izbjeći ekonomsku i socijalnu depresiju. S obzirom na to da, kako smo rekli, kapitalu od turizma slijedi destrukcija, budžetski deficit mora rasti – pad u prihodima privatnog sektora mora biti nadomješten rastom javne potrošnje, a to će biti moguće samo uz pomoć monetarne politike. Ako se to ne dogodi, slijede spiralni bankroti u privatnom sektoru koji će uništiti preostalu produktivnu bazu - smatra naš sugovornik.
Smanjivanje plaća i prava nije potrebno i neće spriječiti gospodarsku krizu, poručio je u pismu premijeru Andreju Plenkoviću sindikat KBC-a Zagreb, koji kao najveći sindikat unutar te zdravstvene ustanove od oko 5.500 zaposlenika broji 900 aktivnih članova.
- Svjesni smo situacije u kojoj se zemlja nalazi, međutim rezignirani smo i očajni da nam u trenutku epidemije i potresa, kada smo kao sindikat u stalnom kontaktu s našim članovima koji su ostali bez krova nad glavom, Vlada servira ovakav prijedlog. Također treba uzeti u obzir da zdravstvo trenutno podnosi velik teret ove krize i da radnici rade iznad svojih kapaciteta - kaže za Novosti Tanja Leontić, predsjednica Sindikata i Radničkog vijeća KBC-a Zagreb.
Naš poziv iskoristila je i da ukaže na činjenicu da se u sustavu socijalne skrbi, gdje imaju određen broj svojih članova, epidemiološke mjere i mjere prevencije adekvatno ne provode jer svim zaposlenicima nije dostupna radno-zaštitna oprema poput maski, rukavica i dezinficijensa.
Na najave o mogućoj suspenziji radnih prava u Hrvatskoj za vrijeme pandemije Covida-19 reagirala je i Europska konfederacija sindikata (ETUC) koja je uputila dopis premijeru Plenkoviću i ministru rada i mirovinskoga sustava Josipu Aladroviću, od kojih traži da odmah odustanu od takvih prijedloga.
Umjesto toga, Hrvatska bi mogla razmotriti da, poput Danske, tri mjeseca isplaćuje plaće svim radnicima koji će zbog pandemije silom prilika boraviti kod kuće. Podatak da Danska isplaćuje čak 75 posto plaće svojim radnicima ističe i sindikalistkinja Milićević Pezelj, koja podsjeća da očuvanje radnih mjesta i prihoda radnika neupitno koristi i poslodavcima. Ne može, drugim riječima, radnik nešto dobiti, a da to istovremeno nije na korist i poslodavcima.
- Vladajući u bogatim državama poput Njemačke, Danske ili Velike Britanije mogu pronaći mjesta u budžetu da radnicima u vrijeme nezaposlenosti isplaćuju skoro punu plaću, ali upitno je može li to i Hrvatska - ističe Domagoj Mihaljević.
Postavlja se i pitanje, domeće on, sljedećeg poteza koji će povući EU, odnosno hoće li Unija upravljati krizom tako da zaštiti sve ugrožene ekonomije i njihove radnike ili će ova kriza voditi u daljnje produbljivanje jaza između jezgre koja se bogati na račun osiromašenja periferije.
- Odgovor EU-a zasad je čvrsto na strani kapitala i nikakva solidarna rješenja nisu na stolu - zaključuje Mihaljević.
Od izbijanja globalne ekonomske krize 2008., koja je uz dugogodišnju recesiju i jaki pad BDP-a u Hrvatskoj generirala i 200.000 izgubljenih radnih mjesta, mahom u privatnom sektoru, dok su mnoga druga (p)ostala prekarna, prošlo je tek nešto više od desetljeća, a nova kriza izazvana pandemijom koronavirusa prijeti dodatnim osiromašenjem radništva. Umjesto produktivnih rasprava primjerice o ukidanju valutne klauzule, što bi, kako kaže Domagoj Mihaljević, otvorilo kapacitete monetarne politike, zaštitilo zadužene i omogućilo aktivno upravljanje krizom, pri čemu bi trebalo pustiti banke da snose teret, mediji snimaju ljude kako na balkonima pjevaju ‘Moju domovinu’. Kao da će to ikoga spasiti.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
