Sa 77 glasova za i 54 protiv Sabor je 16. decembra usvojio novi Zakon o radu. Tijekom saborske rasprave ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić pravo narodski je konstatirao kako je "suština izmjena transponiranje europskih direktiva". Pokušao se potom transportirati u pojašnjavanje transponiranja i ponudio nam zaključak da kritike o još jednom regresivnom ZOR-u ne drže vodu baš zato što se ovim ZOR-om radno zakonodavstvo usuglašava s europskim standardima. Kako se i s čime zapravo usuglašava, na ovim smo stranicama dosta pisali zadnjih godinu dana.
Podsjetimo, novi prijedlog ZOR-a smišljan je u tajnosti skoro 20 mjeseci, a Vlada je nacrt dostavila samo reprezentativnim sindikatima i udrugama poslodavaca. U javnu je raspravu pušten usred ljeta, za vrijeme godišnjih odmora. Unatoč tome, na prijedlog je pristiglo gotovo 800 primjedbi, ali Vlada nije usvojila maltene niti jednu.
Od ove Vlade, nažalost, nismo mogli očekivati da će pokazati razumijevanje za radničke probleme. Proklamirali su da se usklađuju s europskim direktivama, a vidimo da to nije slučaj kada je u pitanju npr. platformski rad ili rad od kuće – kaže Mario Iveković
Što se Sabora tiče, od 112 amandmana, koliko su ih na izmjene ZOR-a uputili saborski zastupnici i klubovi, Vlada je na kraju prihvatila šest. Neki su nomotehničke naravi, a one koji nisu ovdje ćemo spomenuti. Amandmanima nezavisne Ermine Lekaj Prljaskaj i Kluba SDP-a s 12 na šest mjeseci skraćuje se vrijeme koje mora proći između dva prijedloga radnika poslodavcu kod kojeg je zaposlen na određeno, za sklapanje ugovora na neodređeno. Amandman HSU-ovog Silvana Hrelje tiče se sezonskih radnika i precizira što se smatra neopravdanim odbijanjem ponude za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni. Pod takvim se odbijanjem smatra odbijanje ponude u kojoj je opseg prava i obveza jednak ili veći u odnosu na prethodno sklopljen ugovor o radu. Slijedom drugog Hreljina amandmana radnik ima pravo izostati s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog bolesti ili nesretnog slučaja u obitelji prijeko potrebna njegova trenutna nazočnost. Amandmanom Kluba HDZ-a s deset na sedam radnih dana mjesečno skraćuje se rok nakon kojeg je poslodavac dužan nadoknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu.
Sve ostale odredbe ostaju podjednako loše po radnike i radnice kao i u inicijalnom prijedlogu, iako se mnoge od njih i dalje pokušalo prezentirati kao pozitivan pomak. Ministar Piletić izdvojio je tako da se novim ZOR-om sprječava neopravdano sklapanje ugovora na određeno i potiče zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Zakon je odredio da mora postojati objektivni razlog (tražite li zadnju oazu objektivnosti, nađite je u ZOR-u) koji opravdava svako sklapanje ugovora na određeno, kako prvog tako i onog uzastopnog. Pritom je propisana mogućnost sklapanja samo tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme. Ministar je dodao kako se uređuju i sezonski poslovi, pa je prvi put u radnom zakonodavstvu omogućeno da se stalni sezonski poslovi mogu obavljati kroz ugovor na neodređeno. Međutim, zaboravio je napomenuti da u novom ZOR-u postoji ograda kod ograničavanja rada na određeno – ograničavanje broja takvih ugovora ne odnosi se na radnike i radnice koji rade sezonski, na projektima Europske unije, na zamjeni i preko agencija. Dobar kus ograde, dakle.
U zakonu i dalje stoji koncept izvanrednih okolnosti pod kojima poslodavac radniku može isplatiti 30 posto manju plaću, a omogućen je i dodatan rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Ugovor o dodatnom radu može se sklopiti na određeno ili na neodređeno, a ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Prosječni radni tjedan u Hrvatskoj već je dva i pol sata duži od prosjeka Europske unije, a ovakvim zakonom legalizira se dodatno povećanje broja radnih sati. Povećanje koje, elem, nije u skladu s europskim standardima, ministar je prezentirao kao povoljnu opciju za "dobrovoljni rad" onih koji su "izabrali da pored redovnog posla u punom radnom vremenu još i dodatno ostvaruju primitke".
I dok se u ZOR-u pionirski spominje pravo radnika i radnica na nedostupnost u slobodno vrijeme, nameće se pitanje kakvog će slobodnog vremena uopće biti za one koji će u doba galopirajuće inflacije "odabrati" dodatno raditi. Hrvatska je već sada pri dnu liste europskih zemalja s prosječnom plaćom, ali je zato na samom vrhu kada je riječ o prekarnom radu.
Na sve propuste u novom ZOR-u zadnjih je godinu dana upozoravala i Inicijativa za radnički ZOR, predstavljena lani u novembru. Inicijativi se priključilo petnaestak sindikata, uglavnom onih koji djeluju van reprezentativnih središnjica, te više nevladinih udruga, političkih stranaka i organizacija. Izradili su vlastiti prijedlog ZOR-a i različitim akcijama i prosvjedima reagirali na izmjene zakona koje je Vlada uputila u saborsku proceduru.
- Od ove Vlade, nažalost, nismo mogli očekivati da će pokazati bilo kakvo razumijevanje za radničke probleme i potrebe. Imaju ciljeve koje ne dijele s nama. Proklamirali su da se usklađuju s europskim direktivama, a vidimo da to nije slučaj kada je u pitanju, primjerice, platformski rad ili rad od kuće. Govorili su da žele povećati pokrivenost kolektivnim ugovorima, a ovakvim su zakonom išli kontra svih borbenih sindikata - kaže za Novosti Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, jednog od pokretača Inicijative za radnički ZOR.
Unatoč tome što je kontraradnički ZOR usvojen, Iveković naglašava da je važno to što je Inicijativa za radnički ZOR uspjela poprilično objediniti oporbu oko svog prijedloga zakona. Između ostalog, u svoj su prijedlog uvrstili odredbe o uvođenju 35-satnog radnog tjedna, ograničenju trajanja ugovora na određeno na godinu dana, jačanju radničko-sindikalne pregovaračke pozicije, adekvatnom plaćanju dodatnog rada, sprečavanju zlouporabe agencijskog rada i rada platformskih radnika te brojne druge mjere za poboljšanje položaja radnica i radnika.
- Uočavali smo ogromne probleme i u samim zakonima i u primjeni zakona kroz godine terenskog sindikalnog rada, ali se nikada nismo bavili time da sve to sustavno stavimo na jedno mjesto. Sada smo to artikulirali putem svog prijedloga zakona. Velika je stvar što je i on ušao u saborsku proceduru, dobio podršku dovoljnog broja opozicijskih glasova. Koliko je to iskreno s njihove strane, vidjet će se jednoga dana kada ta oporba postane vlast - ističe Iveković.
U međuvremenu su svi pozvani da se uključe u rad Inicijative za radnički ZOR, koja će nastaviti unaprjeđivati svoje prijedloge. Pokrenuli su se, ponavljaju, na duge staze.
