U solidno ispunjenom Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru SKD Prosvjeta, pododbor Beli Manastir, organizovao je razgovor o knjizi Uvod u Jugoslaviju" s autorom " Dejanom Jovićem.

Knjiga politologa i profesora na fakultetima političkih znanosti u Zagrebu i Beogradu, objavljena u izdanju Frakture i SKD Prosvjeta, predstavlja dobro štivo za nove generacije koje nisu imale priliku živeti u toj zemlji i upravo je zbog toga pisana pre svega za rođene nakon raspada Jugoslavije.

Knjiga objašnjava što je bila Jugoslavija, u čemu je uspela, a u čemu nije te nudi uverljiv odgovor na pitanje zašto se raspala. Teme su to koje se u Hrvatskoj pokušavaju izbeći unatoč činjenici kako je Jugoslavija sastavni deo naših života i identiteta. Reč je o knjizi, kako autor voli reći, o sveprisutnoj neprisutnoj Jugoslaviji.

Razgovor s autorom vodio je Dejan Jeličić, predsednik SKD Prosvjeta, pododbor Beli Manastir. Knjiga se sastoji od autorovih ranije objavljenih, a sada osavremenjenih tekstova, te novih poglavlja, koja su jednim delom rezultat rada u arhivima, a prvenstveno onom Josipa Broza Tita.

Autor je istakao kako mu se čini da je centralno pitanje Jugoslavije bilo kako prevladati tu neposrednu prošlost. Za to je, objasnio je, trebalo proći više generacija sa drugačijom politikom sećanja, premda su politike sećanja u obe Jugoslavije bile delomično uspešne. Druga Jugoslavija je u tom smislu otišla i korak dalje pa je Ustavom republike tretirala kao nacionalne države i dala im taj status, dok je treća Jugoslavija bila oblikovana po Titovoj meri te je autor naziva Titovom Jugoslavijom.

Na pitanje kako autor razmišlja o budućnosti jugoslavenstva, ne u smislu državotvorne ideje, nego oblika najrazličitijih vrsta saradnji na prostoru koji povezuje sličnost jezika i zajedničkih osobina, Jović odgovara da ne vidi nikakav interes za obnovom države.

- Ni u jednoj državi ne postoji interes. Neke od njih sada imaju teškoća sa vlastitom državom jer nekako izgleda kao da Bosna i Hercegovina i Srbija s obzirom na Kosovo, možda i Makedonija, imaju iste probleme koje je imala i Jugoslavija. No u zadnjih trideset godina vidimo opstanak, čak i jačanje, tog zajedničkog kulturnog prostora. To da su ljudi i dalje zainteresirani što se dešava u susjednim državama i da se ipak nekako ne osjećaju kao stranci, kada dođu u neku od tih drugih država. To se vidi u protoku kulture i saradnji koja nas nekako ipak približava, rekao je Jović.