Novosti

Svijet

Španjolska: bitka za Evropu

U Španjolskoj se u nedjelju održavaju prijevremeni izbori, koje je premijer Pedro Sánchez raspisao nakon što su njegov socijaldemokratski PSOE i koalicijski partner s ljevice, Podemos, poraženi na svibanjskim lokalnim izborima

Large internacionala  jerko

Pedro Sánchez (foto Wikimedia Commons)

U nedjelju 23. srpnja u Španjolskoj se održavaju prijevremeni izbori, koje je premijer Pedro Sánchez raspisao nakon što su njegov socijaldemokratski PSOE i koalicijski partner s ljevice, Podemos, poraženi na svibanjskim lokalnim izborima. Tada je čitav niz španjolskih pokrajina preuzela konzervativna Narodna stranka (PP) pod vodstvom Alberta Núñeza Feijóoa, a vrlo dobar rezultat zabilježio je i desnoekstremni Vox.

Tijekom četiri godine vlasti Sánchezova vlada je bez većih potresa upravljala četvrtom najvećom ekonomijom eurozone, zakonski znatno ojačala položaj radnika te donijela niz ostalih progresivnih zakona, uključujući i onaj o "demokratskom sjećanju" s ciljem konačne pravde za žrtve građanskog rata i frankističkog režima, kao i zakone o temeljnom dohotku kao mjeri pomoći ugroženim kućanstvima, menstrualnom dopustu i eutanaziji, dok je pristup pobačaju dodatno olakšan.

Birači su je svejedno kaznili, a sada će se vidjeti da li je raspisivanje prijevremenih izbora u trenutku poraza (i regularni bi se, doduše, održali krajem ove godine) bio – kako nagađaju mediji – čin "političkog samoubojstva" ili taktički briljantan potez.

Ulozi nikad nisu bili veći. Prema anketama PP vodi ispred PSOE-a s 34 prema 28 posto potpore birača, dok je Vox izjednačen s novom lijevom platformom Sumar na 13 posto glasova.

Bude li novu vladu sastavljala desnica, PP-u će za većinu trebati Vox s kojim su već postigli koalicijske sporazume u Valenciji i Extremaduri. Riječ je o ultranacionalističkoj stranci čiji je vođa Santiago Abascal lažno izjavio da su imigranti počinitelji 70 posto grupnih silovanja, koja eksplicitno zastupa anti-LGBT i antifeminističke politike te se zalaže za zabranu pobačaja, a moguće i zabranu katalonskih i baskijskih separatističkih stranaka.

Dijelovi Voxa izrazito se naslanjaju na povijesno nasljeđe diktatora Franca i fašističke Falange. Istovremeno stranka zastupa izrazito neoliberalne politike, poput privatizacije službi i smanjivanja poreza imućnijim djelovima stanovništva. "Španjolski izbori ključna su bitka u paneuropskoj borbi protiv neofašizma", piše Gordon Brown u Guardianu, ističući da bi sudjelovanje Voxa u vladi dalo novi vjetar u leđa ekstremistima diljem kontinenta, i to nakon uspjeha u Italiji i Finskoj.

Brown navodi da su za uspjeh desničarskih "kulturnih ratnika" uvelike odgovorne centrističke stranke koje zanemaruju duboko nezadovoljstvo radnih ljudi s neoliberalnom globalizacijom. Međutim, sam je Brown kao ministar u vladi britanskih "novih laburista" Tonya Blaira i kasniji premijer provodio upravo neoliberalne politike zaslužne za sadašnje otužno stanje evropskih društava. To što sada i pojedinci poput njega oglašavaju opću uzbunu uvelike je ironično, ali ujedno mnogo govori o ozbiljnosti trenutka.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Svijet

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više