Svjetska banka upravo je objavila da hrvatsko digitalno tržište "nije potpuno zrelo" jer korisnici internetskih usluga ne troše onoliko koliko bi mogli s postojećom fiksnom širokopojasnom mrežom. Većina prihoda operatera stoga dolazi od telefonskih i televizijskih usluga. Širenje upotrebe interneta u ruralnim područjima je naročito sporo, no Svjetska banka primjećuje i naglašeni jaz u visini prihoda kućanstava u pojedinim dijelovima Hrvatske. Ujedno je zabilježen rizik od siromaštva u kojem tavori gotovo 20 posto građana ove zemlje.
U tom kontekstu, autorima novog izvještaja o situaciji u RH nije bilo teško ustanoviti ni ostatak uzroka naše tržišne nezrelosti, nipošto kad je samo internet u pitanju. U prvom planu, govoreći o neiskorištenosti potencijala širokopojasne mreže, uočeno je da se Hrvatska prema ekonomskoj moći – i građana i općenito – nalazi znatno ispod razine većine članica Europske unije. Zaključeno je pritom da postoji nedvojbena povezanost između ekonomskog razvoja, distribucije prihoda i korištenja digitalnih usluga. U oba smjera: što se internet više koristi, ekonomski rezultati su bolji, kao i obrnuto. No brižna je Svjetska banka navela i da su cijene tih usluga visoke ako ih mjerimo prema prihodima kućanstava u RH.
Za empatičnost prema operaterima ovom prilikom se u medijskom prostoru pobrinuo ugledni stručnjak za telekomunikacije Đuro Lubura. On je najprije primijetio da su cijene digitalnih usluga u Hrvatskoj niže od onih u većini zemalja EU-a, dok je odgovornost za činjenicu da su i dalje previsoke za hrvatske prihode prebacio na državu. "Operatori su često opterećeni raznim administrativnim preprekama i troškovima koje ne vidimo", dodao je. To je nesumnjivo točno, osim što ne vidimo ni konkretna ulaganja i teret proizvodnje tih istih operatera. No tako je možda zbog toga što mi ipak nismo stručnjaci poput Lubure, pa umišljamo da nam dotične kompanije u velikoj mjeri prodaju zrak, eventualno obogaćen vlagom, dakle maglu.
Saznali smo tako i da pojedine jedinice lokalne uprave ne poštuju zakone ni Vladine uredbe te prostornim planovima otežavaju gradnju telekomunikacijske infrastrukture. Povrh svega, korištenje državnog i općinskog zemljišta je ovdje navodno nekoliko puta skuplje nego u ostatku EU-a. Rečeni stručnjak apelirao je usto na pojednostavljenje propisa za infrastrukturni razvoj. I čast svima, ali nekako su svi propustili napomenuti da smo početnu javnu infrastrukturu u privatizaciji tog sektora ustupili operaterima besplatno.
