Ovih dana izlazi knjiga "Grad je sinteza", koja okuplja vaših tridesetak razgovora s nizom stručnjaka i stručnjakinja za urbanizam i šire, vođenih tijekom niza godina, većinom za portal Vizkultura. Što nam ta polifonija otkriva o stanju zagrebačkog urbanog prostora?
Umjesto forenzike, fokus većine razgovora je uglavnom na budućnosti. Teme su raznolike, od velikih urbanističkih do marginalnih kvartovskih, a sve skupa čini zbir svega onoga što neki grad čini gradom, odnosno što Zagreb čini Zagrebom. To uključuje, primjerice, razgovore s autorima svih novih cjelovito planiranih stambenih naselja ili tematizaciju detalja poput vode kao elementa javnog prostora.
Razgovori često posjeduju i aktivističku notu, budući da su kroz potvrde stručnjaka osnaživali neke od aktualnih inicijativa, poput onih za reafirmaciju novozagrebačke Plave potkove. Značajan segment knjige posvećen je onome što nazivam Savskim trgom, kao bitnoj točki za grad kojoj tek predstoji transformacija. Trenutne niske grane na kojima je Zagreb, ne samo u urbanističkom smislu, imaju svoje alternative i knjiga dijelom upravo to nudi.
Uključeni ste – što kao voditelj, što kao suradnik – u niz programa i projekata posvećenih Zagrebu, poput aktualnog ciklusa tribina "Grad u Gradskoj", koji se održava u Gradskoj knjižnici i posebno je fokusiran na budućnost konkretnih javnih prostora. Što smatrate ključnim kada je riječ o uključivanju lokalne zajednice u promišljanje grada?
Participativni procesi u urbanističkom planiranju koji se danas provode puko su ispunjavanje forme, bez ikakvog učinka po kvalitetu prostora. Da bi javnost uopće mogla meritorno sudjelovati, treba biti informirana i senzibilizirana. U Zagrebu za to postoji i zasebna ustanova, Zagreb Forum, koja nikad nije kvalitetno ispunjavala tu funkciju, a od promjene vlasti je i potpuno neaktivna. Šire gledano, najavljena veća izdvajanja Grada za kulturu su svakako dobra, budući da kroz programe o gradu mogu doprinijeti izgradnji kulture prostora. Kultura je temelj.
Drugačiji odnos prema gradskom prostoru u načelu je jedan od ključnih aduta nove zagrebačke vlasti. Praksa je pak zasebno pitanje, uvjetovano nizom ograničavajućih faktora. Koliko ste zadovoljni onime što je dosad učinjeno u mandatu gradonačelnika Tomaševića?
Reformski i stabilizacijski karakter aktualne gradske uprave je neupitan. Možda je i društveno najodgovornija vlast u Zagrebu od neovisnosti. Kvaliteta novih javnih prostora u Zagrebu i inače nije visoka – problem je i u samim očekivanjima, koja su niska – ali ima nekakvu tendenciju popravljanja. Nedostaje više simboličkih gesti, onih koje proizlaze iz poznavanja grada. Najave izmjena Generalnog urbanističkog plana jedan su od ključnih pomaka koji, čini se, ide u dobrom smjeru. Oporavak od desetljeća sustavnog uništavanja je proces.
Promocija knjige održava se večeras u 18 sati u Udruženju hrvatskih arhitekata u Zagrebu.
