U srijedu, 19. veljače pod vašim vodstvom sa susretima započinje interkulturni čitateljski klub koji suorganiziraju Platforma Upgrade i udruga Kulturtreger. Predstavite nam njegov koncept.
Zahvaljujući iskustvu moderiranja čitateljskih klubova u Booksi, primijenit ćemo pristup koji se za sudionike pokazao najproduktivniji. Naš susret posvetit ćemo osnovama interpretacije književnog teksta i artikulaciji kritičkih stavova o pročitanom. Razgovor o knjizi odvija se uz moje moderiranje, pri čemu se trudim reći i nešto više o samoj knjizi, autoru i kontekstu nastanka djela.
Razmjenjujemo dojmove, istražujemo predstavljene teme i znatiželjno i s uvažavanjem slušamo jedni druge. Svatko dolazi s vlastitim čitateljskim iskustvom, senzibilitetom i pogledom na svijet, što jamči dinamične razgovore i već je samo po sebi interkulturni dijalog. Klub je otvoren za sve, bez obzira na profesionalnu pozadinu i ne tražimo posebno književno iskustvo.
Što tekstove koje ste odabrali čini dobrim štivom s obzirom na aktualne potrebe za interkulturnom razmjenom?
Volim odabirati knjige koje nas potiču na promišljanje o svijetu izvan našeg vlastitog. U vremenu kada nas preplavljuju iskrivljeni narativi i kada strah od nepoznatog lako postaje opravdanje za podizanje zidova, važno je čitati knjige koje nas izbacuju iz zone ugode i potiču na razumijevanje. Zaboravljamo kako ne možemo spoznati sebe bez drugoga.
Prva knjiga o kojoj ćemo razgovarati je "Tajna mog turbana" afganistansko-katalonske autorice Nadie Ghulam, napisana u suradnji s novinarkom Agnès Rotger. Njezina priča spaja dva svijeta: intimni, unutarnji svijet djevojčice koja iznimno hrabro donosi sudbonosnu odluku i surovu stvarnost talibanskog režima u Afganistanu devedesetih. Knjiga nas ne ostavlja ravnodušnima – potiče na empatiju, razumijevanje iskustava koja su nam možda daleka, ali su duboko ljudska i pritom u nama, nadam se, radi određeni pomak. Upravo to želim postići u ovom klubu.
Klub je dio programa "Otvoreno Trnje: zagrebački kvart interkulturalnosti" koji vodi Operacija grad, ali i šireg angažmana zagrebačke nezavisne scene na stvaranju uključive kulture za sve koji se u Zagrebu nalaze, trajno ili privremeno. Kako vidite ulogu nezavisne kulture u tom kontekstu?
Nezavisna kultura je neizmjerno važna jer osnažuje deprivilegirane glasove i stvara prostore u kojima raznolikost nije samo poželjna nego i nužna. Osluškuje potrebe zajednice i prepoznaje ih, što dokazuje i naš poziv – mjesta za prvi susret već su popunjena. Kroz projekte poput ovog, ali i kroz druge inicijative udruga i civilnog društva, stvaramo dugoročnu promjenu u načinu na koji razmišljamo o zajednici i prostoru u kojem živimo. Trudimo se potaknuti snažniji angažman lokalne zajednice u gradskim četvrtima, zatim i u kulturi grada. Unatoč često prekarnim uvjetima rada i ograničenim resursima, borba za uključiviju kulturnu scenu ne prestaje.
