Proeuropske stranke naprijed, proruske stoj. Tako bi se moglo opisati parlamentarne izbore u Latviji i Bugarskoj, pri čemu je upitno što "proeuropsko" vrijednosno znači. Jasno je tek da su to one stranke koje se protive ruskoj intervenciji u Ukrajini. U Latviji, državi koja graniči s Rusijom i u kojoj je svaki četvrti stanovnik Rus, pobijedilo je desnosredinsko Novo jedinstvo premijera Artursa Krišjanisa Karinša. Osvojili su 26 mandata, nedostaje 25 do parlamentarne većine. Druga je Unija zelenih i seljaka sa 16 mandata. Njihov čelnik Aivars Lembergs, jedan od tri najmoćnija oligarha u povijesti Latvije, osuđen je na pet godina zatvora i globu zbog korupcije i pranja novca, odslužio je godinu dana, a očito je da takve biografske mrlje ni u Latviji ne smetaju biračima. Treći su konzervativci Janisa Bordinsa, također sa 16 mandata. Ispod crte i izvan parlamenta ostali su socijaldemokrati stranke Sklad. Ta je stranka triput uzastopce bila relativni pobjednik izbora, bili su pobjednici i na prošlim izborima 2018. kada su osvojili 23 mandata. Sklad je glavna stranka rusofonog stanovništva u Latviji, a Putinov rat u Ukrajini praktički ih je politički uništio. Jedina stranka povezana s rusofonim stanovništvom koja je ušla u latvijski parlament (Saeimu) je Stabilnost. Osvojila je manje od sedam posto glasova i 11 mandata. Stranka Sklad doživjela je izborni debakl vjerojatno zato što je jasno osudila rusku invaziju na Ukrajinu. Time je izgubila potporu svojih birača, a nije ništa dobila na ugledu kod stranaka za koje glasaju etnički Latvijci jer u njihovim očima nije dovoljno glasno osuđivala ruske ratne zločine. Četvrtina stanovnika Latvije bit će slabo zastupljena u parlamentu, a i bez toga su u lošijem položaju otkako je započeo rat u Ukrajini.

Bugarski birači su na izbore izašli četvrti put u 18 mjeseci i po svemu sudeći ponovno izabrali nestabilnost. Pobijedio je skandalima opterećen GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova osvojivši 67 od 240 mandata. Druga je centristička i antikorupcijska Mi nastavljamo promjenu donedavnog premijera Kirila Petkova s 53 mandata. Osim korupcije, vječnog pitanja i u Bugarskoj, važne teme bile su rat u Ukrajina i energenti, posebno plin, koji su nabavljani u Rusiji. Sofija od travnja ne prima ruski plin, iz Rusije je namirivala više od 90 posto svojih potreba, ali one nisu velike. Proruske i nacionalističke stranke Obnova i Bugarska ustaje osvojile su ukupno 39 mandata, triput više nego na prošlim izborima, ali daleko od toga da budu glavni igrači. Dobra vijest za Bugarsku je da desnopopulistička i nacionalistička stranka Ima takav narod, koja je na izborima u srpnju 2021. bila relativni pobjednik, više nije u parlamentu.