Po treći put u šest mjeseci državljani Bugarske izašli su na birališta. Po drugi put u istom razdoblju na parlamentarnim izborima pobijedila je potpuno nova stranka, osnovana netom prije izbora. No ni nakon trećeg pokušaja nije jasno tko će vladati, odnosno sakupiti većinu u raznolikom parlamentu. Nedjeljni opći izbori, spojeni s predsjedničkima, nastavak su političke krize nakon dugogodišnje vladavine Bojka Borisova, koji je na vlasti s kraćim prekidima bio od 2009. do 2021. godine. Njegova stranka desnog centra GERB zadržala je potporu od otprilike četvrtine birača, ali formiranje vlasti bit će joj nemoguće, baš kao i nakon izbora u aprilu i julu.
Ovoga puta pobijedila je stranka Nastavljamo promjene, koju vode dvojica ekonomista i nekadašnjih zaposlenika velikih stranih kompanija, Kiril Petkov i Asen Vasilev, koji su od maja ove godine bili dio tehnokratske vlade kao ministri ekonomije i financija. Tu prijelaznu vladu je nakon gubitka izbora u aprilu i ostavke Borisova vodio general Stefan Janev. Osnovno obećanje nove stranke je borba protiv korupcije i nastavak proevropske politike. Iako se u inozemstvu povremeno doživljava kao stranka bliska zelenoj politici, njezin program otkriva vrlo malo interesa za klimatske teme ili pitanja jednakosti i društvene pravde. Jasan podtekst je pak inzistiranje na izgradnji "kompetitivne ekonomije" i podršci poduzetništvu.
Iako je obećavajući promjene nova stranka osvojila najveći broj glasova, formiranje vlade oko takvog programa bit će zahtjevan zadatak. Parlament je i dalje podijeljen primarno na međusobno suprotstavljene "stare" stranke, koje mnogi smatraju odgovornima za korupciju, te nove "reformske" stranke s prilično nejasnim programima. Osim GERB-a, među stare stranke računaju se i socijalisti, kao glavna stranka lijevog centra, te formalno liberalni Pokret za prava i slobode, koji u praksi zastupa primarno interese turske manjine i muslimana u Bugarskoj. Od novih stranaka u parlament su osim Nastavljamo promjene ušle i antikorupcijska stranka desnog centra Demokratska Bugarska, kao i stranka Ima takav narod popularnog pjevača pop-narodnjaka Slavija Trifonova.
Trifonov je pobijedio na zadnjim izborima u julu, ali je inzistirao na premijerskom mandatu za svoju stranku, što je otežalo formiranje vlade. Kao što sugerira i naziv, Trifonovljeva politička platforma još je nejasnija od one stranke Nastavljamo promjene. Ipak, Ima takav narod povremeno je koketirala s konzervativnim političkim projektima, poput opozicije Istanbulskoj konvenciji. Također, Trifonov je kritizirao tehničku vladu, čiji su istaknuti članovi bili nedjeljni izborni pobjednici Petkov i Vasilev. Sve to moglo bi otežati suradnju dviju stranaka koje svoju potporu temelje prije svega na dojmu "novog" i načelnim obećanjima zaustavljanja korupcije.
Određeni prostor za suradnju antikorupcijskih stranaka sa socijalistima otvorio se činjenicom da je većina njih na predsjedničkim izborima, koji su održani paralelno s parlamentarnima, podržala aktualnog predsjednika Rumena Radeva, još jednog generala koji se smatra bliskim socijalistima, iako je formalno nestranački kandidat. Radev je, prema dosad dostupnim podacima, osvojio jedva nešto manje od 50 posto glasova u prvom krugu, daleko ispred drugoplasiranog GERB-ovog kandidata Anastasa Gerdžikova koji je dobio manje od 23 posto. Od svog izbora 2016. Radev je bio jedan od najžešćih i najglasnijih kritičara Borisova, osobito zbog korupcije, povremeno stavljajući i veto na određene odluke vlade.
Nema nikakve sumnje da je korupcija ne samo dominantna nego gotovo jedina politička tema u Bugarskoj, kojom se objašnjavaju svi socijalni i drugi problemi, od razvojnog zaostajanja preko nejednakosti do iseljavanja. Jedina djelomična iznimka je najmanja stranka u budućem parlamentu, ultradesničarski Preporod. Ekstremna desnica dugo je bila sastavni dio bugarske političke scene, parazitirajući na temama poput statusa Roma i Turaka u Bugarskoj i osporavajući makedonsku samostalnost ili identitet. U nekoliko mandata različite stranke ekstremne desnice bile su i ključna potpora za opstanak Borisova na vlasti. Na izborima u aprilu i julu ekstremna desnica je ostala podijeljena i nije uspjela ući u parlament. Uspjeh Preporoda to sada mijenja, ali nedovoljno da bi se na vlast vratio Borisov, čak i kad bi ga Preporod podržao, što bi samo po sebi bio zaokret u odnosu na ranije stavove prema njemu. Iako primarno šovinistička stranka, Preporod svoj uspjeh vjerojatno u najvećoj mjeri može zahvaliti svojoj potpori antivakserskim teorijama zavjere, odnosno protivljenju cijepljenju i skepsi prema znanosti i medicini. Bugarska je pritom najmanje procijepljena zemlja EU-a. Pogoršanje epidemiološke situacije i zamor stalnom krizom oko Covida dodatno su ojačali nepovjerenje prema institucijama, što ima i političke posljedice. Na posljednje je bugarske izbore, uostalom, izašlo manje od 40 posto birača, što je uvjerljivo najmanje još od uvođenja višestranačkog sustava 1990. godine.
