Prema najavama predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, objavljenima prilikom posjete Varšavi krajem februara, uskoro bi trebalo biti "odmrznuto" 137 milijardi eura namijenjenih Poljskoj u sklopu mjera oporavka od pandemije i za izgradnju evropske kohezije. Ova sredstva su uskraćena Poljskoj i Mađarskoj još 2021. godine, uz obrazloženje nepostojanja ili ugroženosti vladavine prava u tim zemljama. Do promjene je u slučaju Poljske došlo nakon smjene vlasti na izborima u oktobru prošle godine.
Novi-stari poljski premijer Donald Tusk vratio se na vodeću poziciju u toj zemlji u decembru prošle godine, gotovo deset godina nakon što ju je napustio kako bi postao predsjednik Evropskog vijeća. Do dogovora s von der Layen došlo je, prema Tuskovom tumačenju, nakon intenzivnih napora nove vlade da uvaži brojne prigovore iz institucija EU. "Kao Poljak duboko sam uvjeren da vraćamo pravdu zemlji i naciji koja je posljednjih desetljeća učinila za vladavinu prava i demokraciju više nego itko drugi na svijetu”, hiperbolički je naglasio Tusk, aludirajući na ulogu Poljske u raspadu Varšavskog pakta prije više od trideset godina.
Iz perspektive von der Leyen i Evropske komisije, ovo je bila relativno laka odluka. Nakon gotovo desetljeća konstantnih sukoba evropskih institucija s vladom pete najveće članice EU po broju stanovnika i šeste po veličini ekonomije (BDP), najzad je došlo do usklađivanja politika između Poljske i EU. Kao što je jasno da je "zamrzavanje" sredstava bila neka vrsta sankcija prema prethodnoj vladi, tako je i najavljeno "odmrzavanje" politička gesta kojom će se nastojati nagraditi poljski birači za proevropski odabir na prošlogodišnjim izborima. Riječima predsjednice komisije "impresionirani smo vašim naporima i onima poljskog naroda da povrati vladavinu prava kao kičmu vašeg društva”.
Nova poljska opozicija, donedavna vlast, već je pohitala optužiti von der Leyen da ovime samo provodi njemačku politiku "discipliniranja" država-članica EU koje imaju samostalnu politiku. Koliko će sve to impresionirati poljske birače navikle na oštru kampanju protiv evropskih institucija u medijima bliskim vladi proteklih godina moglo bi se vidjeti već na lokalnim izborima u aprilu. U međuvremenu malo je vjerojatno da će išta od najavljenih sredstava doista biti plasirano. Naime, kako ovih dana upozoravaju brojni stručnjaci, veći dio ranije "zamrznutih" sredstava odnosi se na protekle godine u kojima nisu iskorištena, pa će gotovo sve projekte biti potrebno pisati iznova. No nema nikakve sumnje da postoji velika volja s obje strane da se oni realiziraju.
Dio sredstava zamišljen je kao neka vrsta pomoći poljskim seljacima koji posljednjih mjeseci intenzivno prosvjeduju. Prosvjedi seljaka aktualni su fenomen diljem kontinenta, no u Poljskoj su osobito zaoštreni utoliko što je ta zemlja najizloženija jednom od trenutno ključnih problema evropskih poljoprivrednika – uvozu jeftinije robe iz Ukrajine. Taj uvoz je, između ostalog, i neka vrsta političke odluke i pomoći toj zemlji u ratu s Rusijom. Načelno, roba bi se trebala uvoziti relativno ravnomjerno diljem kontinenta, no ona je očekivano najveća konkurencija najbližim susjedima, osobito poljskim seljacima. Još od prošle jeseni u Poljskoj traju protesti s eksplicitnim zahtjevom da se zabrani ili drugačije regulira uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Pretpostavlja se da su ti protesti znatno doprinijeli izbornom porazu ultrakonzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) i povratku Tuska na vlast. No poljska vlada i njezini evropski partneri sada su u opasnosti da se seljački bunt usmjeri protiv njih. Unatoč brojnim razlikama i oštrim sukobima između stranaka Tuskove koalicije i PiS-a, ono u čemu se obje strane slažu je energična potpora Ukrajini u aktualnom ratu. Takva vanjskopolitička orijentacija nije garantirala da nema zaoštrenih tonova između ukrajinske i poljske vlade. Dapače, PiS-ova je vlada u više navrata ulazila u verbalne sukobe s administracijom Volodimira Zelenskog. Oštri su se tonovi čuli iz Kijeva, i nedavno, nakon povratka poljskih seljaka na ulice i obnove blokada graničnih prijelaza, koje su ukrajinski dužnosnici uspoređivali s Holodomorom.
Nova poljska vlada ipak zna da mora opreznije pristupiti ovom pitanju. Ona uz teške otpore pokušava provesti reforme u medijskom i pravosudnom sektoru, dosad pod čvrstom kontrolom PiS-a, a uz to od nje se očekuje i da ne iznevjeri vlastite birače kojima je obećala korake u smjeru dekriminalizacije pobačaja, što također neće proći bez žestokih otpora.
