U nedjelju 15. listopada održat će se parlamentarni izbori u Poljskoj, a recentne ankete pokazuju da koalicija Ujedinjena desnica okupljena oko vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) ima prednost pred liberalnom opozicijskom Građanskom koalicijskom (KO). Izbori se već tjednima u evropskim i američkim medijima predstavljaju kao okršaj dobra i zla: između definitivnog pada četvrte najmnogoljudnije članice Evropske unije u bezdan "iliberalne demokracije" – u slučaju da pobijedi PiS – ili pak njezine zadnje šanse da se spasi pobjedom
Građanske koalicije koju predvodi bivši premijer i bivši predsjednik Evropskog Vijeća Donald Tusk. PiS-ova koalicija bi prema anketama mogla dobiti do 36 posto, a KO približno 30 posto glasova. Osim toga, postoje još tri koalicije – Ljevica, Treći put i ekstremno desna Konfederacija – kojima se predviđa po desetak posto svakoj. Konfederacija je već proglašena faktorom koji bi PiS-u mogao omogućiti treći mandat, iako su iz te stranke najavili da nisu zainteresirani za koaliranje.
Vladajuća stranka PiS na vlasti je od 2015. U tih je osam godina devastirala autonomiju pravosuđa i slobodu medija, proganjala manjine i imigrante, a žene svela na strojeve za rađanje, izvozeći pritom svoju turbokonzervativnu ideologiju u druge zemlje. Cijela ta rabota odvijala se pod dirigentskom palicom Jaroslawa Kaczyńskog, premijera u prvom PiS-ovom mandatu koji otad figurira kao njegova siva eminencija. Kaczyńsky je za treći mandat najavio nastavak infiltracije te ideologije u društvo putem dodatnih intervencija u školski kurikulum. Poručio je i da ih ovog puta "ništa neće zaustaviti" u nakani da provedu "reformu" pravosuđa kojom će se izvršnoj vlasti omogućiti još veća kontrola nad onom sudskom.
Samouvjerenost PiS-a možda bi međutim mogle poljuljati ostavke koje su 10. listopada dala dvojica najviših vojnih oficira. Razlozi nisu poznati, no potez se tumači kao izraz nezadovoljstva političkim vrhom. U sklopu izbora PiS organizira i rasistički referendum na kojemu će se birače pitati protive li se "prihvatu tisuća ilegalnih imigranata s Bliskog istoka i iz Afrike", sve to iako su potkraj rujna u medije procurili navodi da su poljske institucije sudjelovale u ilegalnoj prodaji viza upravo migrantima iz Afrike i Azije.
Tuskov KO, s druge strane, biračima je obećao da će anulirati štete koje je PiS dosad nanio pravosuđu i medijima te popraviti odnose sa susjedima i s EU-om, čije su institucije ljetos pravosudnu reformu proglasile kršenjem evropskih standarda vladavine prava. Poljsku, koja se EU-u pridružila 2004. godine, nekoć se smatralo najboljim evropskim đakom, a članstvo u EU-u i danas podržava većina stanovništva. Unatoč tome, vladajuća stranka u kampanji je Donalda Tuska učestalo nazivala marionetom Bruxellesa i Berlina. Kako bi se dodvorio nacionalističkoj bazi, PiS se često svađa i s vladom Njemačke, ali i Ukrajine, unatoč podršci koju joj od početka rata pruža. Ta je podrška motivirana tradicionalno antagonističkim odnosom prema Rusiji, no unatoč tome poljska je vlada u više navrata koristila neprijateljsku retoriku prema Ukrajini zbog uvoza ukrajinskog žita koji ugrožava poljsku poljoprivredu.
Kao i u ostatku istočne Evrope, i u Poljskoj se stanovništvo sve teže nosi s rastom inflacije, cijenom energenata i troškova života, pa je vlada uoči izbora povećala dječji doplatak i penzije te ograničila cijenu benzina. No ako bi trebalo izdvojiti jednu demografsku skupinu, pritom veliku, koja je pod PiS-ovom čizmom najviše patila – onda su to sigurno žene. Istraživanje provedeno u svibnju pokazalo je da 47 posto mladih žena (od 18 do 29) tada još nije znalo za koga će glasati, pa je Tuskov KO u kampanji obećao da će ponovno legalizirati pobačaj, koji je PiS u potpunosti zabranio. Neki recentni događaji, međutim, pokazuju da Tuskovim obećanjima nije uputno vjerovati. Njegova je stranka nedavno sa svoje izborne liste izbacila umjetnicu Janu Shostak, nakon što je u televizijskoj emisiji potvrdno odgovorila na pitanje podržava li pravo na pobačaj.
