Prema konačnim rezultatima parlamentarnih izbora u Poljskoj, vladajuća stranka desnice Pravo i pravda (PiS) izgubila je parlamentarnu većinu, što bi trebalo dovesti do velike političke promjene i poraza ultrakonzervativaca koji su tu državu pretvorili u jednu od najjačih utvrda desne opcije u Europskoj uniji.
Rezultati pokazuju da je za PiS glasalo 35,4 posto, za vodeću opozicijsku Građansku koaliciju (KO) 30,7 posto, za liberalni Treći put (TD) 14,4 posto, a za Ljevicu 8,6 posto građana, dok je ekstremno desna Konfederacija dobila 7,2 posto glasova. PiS je osvojio gotovo osam postotnih poena manje nego na izborima 2019. godine, dok su KO i TD osvojili tri, odnosno šest postotnih poena više. Ti rezultati, zajedno s velikom izlaznošću od preko 74 posto, odnosno skoro 13 postotnih poena više nego na prošlim izborima, jasno pokazuju da je Poljacima nakon osam godina dosta autokratske vladavine desnice.
Podjela 460 mjesta u poljskom Sejmu izgledat će ovako: Pravo i Pravda imat će 194 mjesta, Građanska koalicija 157, Treći put 65, a Ljevica 26 mjesta u parlamentu. Te tri opozicijske stranke spremne su formirati vladu s obzirom na to da imaju više no dovoljnih 248 mandata za parlamentarnu većinu. Premda je PiS kao pojedinačna stranka dobio najviše glasova, neće moći formirati vladu zbog slabog koalicijskog potencijala i činjenice da je ekstremno desna Konfederacija podbacila u odnosu na očekivanja i dobila svega 18 mjesta u parlamentu, što nije dovoljno da s bratskim PiS-om formira vlast.
Gubitnik izbora donekle je i Ljevica – iako bi trebala biti dio nove većine, 2019. je osvojila 12,6, a sada samo 8,6 posto glasova. Izraženo parlamentarnim foteljama gubitak je još veći; spali su sa 49 na 26 mjesta. Otkad je PiS 2015. došao na vlast, Poljska se konstantno sukobljavala s Europskom unijom na pitanjima vladavine prava, slobode medija, migracija i pravima LGBT zajednice.
Oporba predvođena bivšim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, inače i premijerom Poljske od 2007. do 2014., obećala je popraviti veze s Bruxellesom i poništiti reforme za koje tvrdi da potkopavaju demokratske standarde i ljudska prava. Sve tri stranke izvjesne vladajuće koalicije slažu se po pitanjima uloge Poljske u EU-u, ponovne uspostave vladavine prava, podrške Ukrajini i suprotstavljanja Rusiji, no manje je suglasja oko pitanja vezanih za ekonomiju i klimatske promjene.
Međutim, Tusk i njegovi saveznici iz Trećeg puta i Ljevice možda će morati čekati tjednima prije nego što počnu sastavljati vladu, s obzirom na to da je predsjednik države Andrzej Duda, inače sklon PiS-u, najavio da bi prvo šansu mogao dati relativnom pobjedniku. To znači će premijer Mateusz Morawiecki ili neki drugi čelnik stranke dobiti mandat za sastavljanje vlade, za što su međutim male šanse s obzirom na izborne rezultate.
"Građanska koalicija, Treći put i Ljevica imaju dovoljno glasova za formiranje vlade. Ovo je, naravno, gigantski poraz PiS-a, jer ta formacija nema mogućnosti kupiti ni jednog zastupnika", rekao je uoči objave konačnih rezultata za Gazetu Wyborczu politolog Antoni Dudek, dok profesor Olgierd Annusewicz predviđa jačanje uloge predsjednika Dude. Naime, Duda, čiji drugi mandat traje do 2025., ima ovlast veta na zakonodavne odluke koje donosi parlament. I parlament ima teoretsku moć poništiti predsjednikov veto, ali samo s određenim brojem glasova koji vladajuća koalicija nema, pa će za provođenje reformi biti prisiljena pregovarati s predsjednikom.
Još jedna prepreka reformama bit će institucije, prije svega one zakonodavne koje su premrežene PiS-ovim kadrovima, pa se očekuje da će povratak Poljske u okrilje takozvanih evropskih vrijednosti biti prilično trnovit. S druge strane, važnost odlaska PiS-a s vlasti za žene, manjine i imigrante ne može se precijeniti, a prvi na listi progresivnih zahtjeva odnosi se na poništavanje gotovo totalne zabrane pobačaja. Općenito, rezultati ovih izbora primljeni su u EU-u kao izrazito dobra vijest jer je njima razbijena osovina "iliberalnih demokracija" koje su godinama činile Mađarska i Poljska.
