Nakon još jednog pada službeno zasad neutvrđenog projektila na državu članicu NATO saveza, ovog puta na Przewodowu, selo na istoku Poljske, gdje su smrtno stradale dvije osobe, sa posebnom pažnjom očekivala se zvanična reakcija zapadnih saveznika. Iako službena istraga o tragičnom incidentu još nije okončana, nakon izvanredne sjednice NATO-ovih veleposlanika, glavni tajnik Jens Stoltenberg istakao da je raketa bila ukrajinska, ali da Ukrajinci nisu krivi. Stoltenberg je naglasio da je incident u Poljskoj „odgovornost ruskog predsjednika Vladimira Putina“, pozvavši Rusiju da „zaustavi ovaj besmisleni rat“.
Poljska je aktivirala članak 4 Sjevernoatlantskog ugovora o zajedničkom savjetovanju zemalja savjetnica pri ugroženosti jedne od zemalja saveza, te stavila vojsku u stanje pripravnosti. Saveznici su izrazili „snažnu solidarnost“ s Poljskom i utvrdili da „nema naznaka da je pad projektila rezultat namjernog napada nego da je vjerojatno uzrokovan aktivnošću ukrajinskih protuzračnih obrambenih sustava u pokušaju odbijanja ruskih raketnih napada“.
Među prvima reagirao je američki predsjednik Joe Biden zaključivši kako je „zbog putanje projektila, malo vjerojatno da su ispaljeni iz Rusije“, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da se Rusija mora vratiti za pregovarački stol. Bivši ruski predsjednik i aktualni zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev poručio je da se posljednjim incidentom dokazuje „hibridni rat protiv Rusije“ te kako se „Zapad približava svjetskom ratu“. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, i nakon što su Poljska i NATO savez ustvrdili da se radi o ukrajinskom projektilu, ostao uporan u tvrdnji da su ruski projektili pogodili Poljsku i poručio da je „to vrlo značajna eskalacija i što se dulje Rusija bude osjećala nekažnjivo, to će biti više prijetnji bilo kome u dometu ruskih projektila na teritoriji NATO-a“.
O još jednom padu letjelice na teritorij članice NATO saveza iz pravca istoka vojni analitičar Igor Tabak za Novosti ističe da je „prvo i osnovno zadržati loptu na zemlji jer baš nikome nije u interesu globalni termonuklearni rat s nesagledivim posljedicama.
- Još nije do kraja jasno što je to palo u Poljskoj, o kakvom se projektilu radi, da li je to krstareća raketa, projektil kakvog protuzračnog sustava... Prije službenih rezultata istrage teško je bilo što prejudicirati. Ukrajina je ozbiljno ratište kakvo nije viđeno od Drugog svjetskog rata ne samo u Europi, nego i šire. Ratno poprište na kojem se sa ruske strane vodi totalni rat u kojem postoje sumnje na masovne ratne zločine, uništavanje kompletne ukrajinske civilne i vojne infrastrukture. Na takvom bojištu je itekako moguće da dođe do grešaka ili slučajnih zatajenja pojedinih oružja što ipak može dovesti do ovakvih tragičnih incidenata. Kako se jasno čulo od američkog predsjednika Bidena, incident se mora ozbiljno istražiti. NATO savez je jedna kompleksna ozbiljna organizacija čiji smisao nije samo automatizacija članka 5., već postoji dosta mehanizama koji ne vode direktno u globalni sukob – ističe Tabak i dodaje da se tragični incident u Poljskoj može donekle usporediti sa situacijom prije nekoliko godina kad je Turska srušila ruski avion, ali taj incident nije eskalirao do sukoba dvaju blokova.
- Ovo nije ni prvi ni posljednji rat koji se namjerno sa svih strana drži ograničenim sukobom. Sjetimo se da je do sličnih incidenata dolazilo i u raznim pograničnim krajevima Afganistana, tijekom rata 1979.-1989., a iako se sve dešavalo u hladnoratovskom kontekstu sukob ipak nije eskalirao u globalnu razmjenu nuklearnog naoružanja. I Rusija u ovom ratu, iako agresivno, vrlo pažljivo i proračunato dozira svoja djelovanja, zadržavajući sukob u okvirima Ukrajine. NATO savez, nakon tragičnog incidenta u Poljskoj, krenuo je prilično ozbiljno, održat će konsultacije, najvjerojatnije će to biti po članku 4. što je jedan ozbiljan mehanizam koji ostavlja korake za daljnja djelovanja, ali isto tako otvara i prostor za deeskalaciju situacije. To su sve mehanizmi koji nisu poduzeti početkom godine kada je u Zagrebu pao dron koji je prešao dvije NATO države, kad je sve svedeno na jednu internu priču koju hrvatske vlasti nisu uspjele objasniti svojim partnerima a na kraju niti svom stanovništvu. Svima je odgovaralo da ta stvar bude tema do neke mjere i onda da prestane, da se zaboravi, što vjerojatno ne bi bio problem niti s ovim zadnjim incidentom u Poljskoj, da nema ljudskih žrtava – kaže Tabak, naglašavajući da je sve podnošljivo do trenutka dok takvi incidenti postanu vidljivo namjerni, i da sve dok se radi o incidentima, nezgodama, o nekakvim spletovima neugodnih okolnosti, pa čak i sa smrtnim posljedicama, neće se poduzimati teške globalne odluke.
Umirovljeni sveučilišni profesor s zagrebačkog Filozofskog fakulteta Ozren Žunec smatra da javnost nema potpune informacije o ratnim događajima u Ukrajini.
- Sve mi to liči na jednu opasnu igru na tankoj žici u kojoj se očekuje samo neki poziv, razlog za eskalaciju koja se ne smije dogoditi. To je propagandni rat o kojem se ništa ne zna, a u kojem svašta može biti. Ukrajinci inzistiraju na tome da su raketu ispalili Rusi, američki predsjednik Biden kaže da nisu, Rusi slave Bidena jer je rekao da oni nisu krivci, a Biden opet ima ozbiljne razloge to tvrditi, odgađajući tako tešku odluku direktnog rata sa Rusijom jer ako su tu raketu ispalili Ukrajinci, to je onda sve okej, nikom ništa, kao ostaje u familiji, a Ukrajinci imaju svoj interes tumačiti da je stigla iz Rusije, smrt dvoje ljudi se u tim pričama gubi. Ne mogu nikome vjerovati: ni Bidenu, ni Rusima, ni Ukrajincima, nikome. Svi su do sada mnogo puta palili, muljali i petljali s opasnom situacijom. Krajnje neozbiljno – ističe Ozren Žunec podsjećajući da je slična atmosfera neznanja i špekulacija vladala proljetos prilikom pada drona na zagrebačkom Jarunu.
- Na kraju se službeno ništa nije zaključilo. I u tom slučaju bilo je neugodno kad se pročulo da je taj dron stigao s ukrajinske strane. Bilo je pitanje kako će zapadnjački akteri reagirati, jer Ukrajini se izgleda mora progledati kroz prste – zaključuje Žunec.
