U Bugarskoj je krajem prošloga tjedna formaliziran kontroverzni zakon o zabrani širenja "LGBT propagande" u školama. Bugarski je parlament ovaj zakon – odnosno, točnije, izmjene i dopune postojećeg zakona o predškolskom i školskom odgoju – izglasao još početkom kolovoza, nakon čega je loptica bila prebačena na teren predsjednika Rumena Radeva, za kojega je postojala šansa da će zaustaviti zakon ulaganjem veta. Predsjednik Radev to ipak nije učinio, te je s njegovim potpisom zakon konačno stupio na snagu.
Novim se zakonom u bugarskim školama zabranjuju "propagiranje, promocija i podsticanje (...) ideja i nazora povezanih s netradicionalnim seksualnim orijentacijama i/ili rodnim identitetima". Netradicionalne seksualne orijentacije su pritom definirane kao one koje su drugačije od "općeprihvaćene i u bugarskoj pravnoj tradiciji sadržane definicije emocionalne, romantične, seksualne ili čuvstvene privlačnosti između dvaju lica suprotnog spola". S druge strane, bugarskim zakonodavcima se nije činilo potrebnim pobliže definirati koncepte "propagande i promocije", čime se ostavlja mogućnost njihove vrlo široke interpretacije – što je zasigurno i bio njihov cilj.
Prava LGBT populacije u Bugarskoj generalno nisu na visokoj razini: država ne priznaje istospolne zajednice, brak je još od 1991. ustavom definiran kao zajednica muškarca i žene, a fizički napadi na gej i transrodne osobe učestala su pojava. Rodne manjine se pritom nalaze pod posebnim pritiskom, koji posljednjih godina postaje sve izraženiji. Konzervativni zaokret u bugarskoj politici prema LGBT pitanjima dospio je u prvi plan u veljači 2023. godine, kada je bugarski vrhovni sud odlučio da transrodne osobe nemaju pravo usklađivati lične dokumente sa svojim rodnim identitetom.
U istom duhu, bugarski je ustavni sud još 2021. godine presudio da bi ratifikacija Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama bila "neustavna" – naravno, zbog korištenja nepoćudne rodne terminologije. I zaista, Bugarska je do danas ostala jednom od rijetkih zemalja članica EU koje nisu ratificirale Konvenciju.
Usprkos svemu, uspješno izglasavanje zakona o "LGBT propagandi" ipak je iznenadilo dobar dio bugarske i europske javnosti. Naime, Bugarska se već nekoliko godina nalazi u krizi parlamentarnog sustava koja efektivno paralizira tamošnji politički život. Državom trenutno upravlja tehnička vlada na čelu s ekonomistom Dimitrom Glavčevom, koja je formirana nakon što se početkom travnja 2024. raspala koalicijska vlada Nikolaja Denkova. Na izborima održanim u lipnju ove godine izabran je novi saziv parlamenta – ponovno bez jasne većine i bez ijednog uspješnog mandatara za sastavljanje vlade.
Bugare stoga u listopadu čeka još jedan izlazak na birališta: sedmi po redu od proljeća 2021. godine. U takvoj situaciji od parlamenta se nije očekivalo donošenje ikakvih konkretnih, a kamoli kontroverznih zakona. Pa ipak, inicijativa ekstremno desne stranke Preporod (Възраждане) uspjela je prikupiti dovoljno ruku za izglasavanje zakona o "LGBT propagandi". Među 135 zastupnika koji su glasali za zakon našli su se oni iz redova Bugarske socijalističke partije, ali i – pomalo iznenađujuće – većina zastupnika pro-zapadne stranke GERB bivšeg premijera Bojka Borisova.
Protiv zakona su glasali samo zastupnici s liste eks-premijera Denkova, kao i parlamentarci iz redova turske manjinske stranke DPS. I dalje nije posve jasno što je točno dovelo do svrstavanja pro-zapadnog GERB-a s njihovim socijalističkim suparnicima, ali i s otvoreno pro-ruskim ekstremistima iz Preporoda. Moguće je da se radi samo o podilaženju konzervativnom javnom mnijenju, no ne treba zanemariti ni mogućnost da se sa raznih strana (domaćih i inozemnih) možda priprema teren za skore parlamentarne izbore.
