Govor mržnje na društvenim mrežama, u dijelu medija i javnosti općenito, postaje sve raširenija pojava i u stalnom je porastu, zaključak je analize narativa "Govora mržnje prema LGBTIQ zajednici: Paljenje, trganje, prijetnje, laži i manipulacije" u 2023. godini koji je izradio Zagreb Pride.
Ističu da su s posebnom pozornošću pratili i prijavljivali pojave i iskaze govora mržnje usmjerenog protiv lezbijki, gejeva, biseksualnih i trans osoba, kao i prema cijeloj LGBT zajednici, posebno u lipnju kada se održava Povorka ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i duginih obitelji.
Lanjska Povorka ponosa pod nazivom "Zajedno za trans prava" bila je posebno izazovna zbog sve snažnije i učestalije transfobije koja je zahvatila javni prostor u posljednje vrijeme. Uoči Povorke u samo nekoliko dana, tri osobe koje su medijski istupale primile su desetine prijetećih poruka, izravno ili neizravno na društvenim mrežama i izložene su dosad neviđenoj transfobnoj kampanji mržnje i zlostavljanja na osobnoj razini zbog svojih trans identiteta i života.
Najopasnije poruke mržnje prema LGBTIQ osobama predstavljaju direktan poziv na nasilje i čak ubojstvo i istrebljenje LGBTIQ osoba te poziv i navođenje na samoubojstvo. Na objavi Zagreb Pridea, koja najavljuje 22. Povorku ponosa na društvenoj mreži Instagram, u komentarima prebrojali su čak 63 u kojima je 'stavljena' mrtvačka glava.
Zagreb Pride smatra kako je potrebno dosljedno primjenjivati dvije postojeće zakonske odredbe: odredbu kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju (Kazneni zakon, čl. 325) i propis koji se odnosi na prekršajnu odredbu stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja (Zakon o suzbijanju diskriminacije, čl. 25.). Na pravosudnim organima i policiji je da kroz dosljednu praksu utvrde koji oblici govora mržnje potpadaju pod kaznena djela, a koja se ubrajaju u prekršajna djela diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja, poručuju iz Zagreb Pridea.
Također, u potpunosti su nejasni kriteriji na temelju kojih se govor mržnje jednog počinitelja procesuira, a sličan govor mržnje drugog opravdava te se odbacuje kaznena prijava. Time se, dodaju, šalje poruka kako je govor mržnje prihvatljiv te se na taj način nepopravljivo šteti generalnoj prevenciji kaznenih djela, prilikom čega žrtve takvih djela ostaju nezaštićene.
Naša je preporuka da se kroz praksu ili poseban propis, npr. uputu nadležnog ministarstva, ustanove kriterije za govor mržnje koji se odnosi na kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, te kriterije koji se odnose na prekršajno djelo diskriminacije stvaranjem neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja, zaključak je saopćenja.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.
