Županijski sud u Zagrebu donio je u ožujku presudu protiv ultrakonzervativne udruge Vigilare. Presudom je utvrđeno da je udruga pod vodstvom Vice Batarela svojim brojnim aktivnostima, pa tako i preko kampanje "Zaštitimo djecu od homo posvajanja", diskriminirala, poticala na diskriminaciju i uznemiravala LGBTIQ osobe i njihove obitelji. Udruzi je naloženo da ukloni sporni sadržaj, prestane objavljivati novi i isplati troškove parnice koju je protiv njih pokrenula udruga Dugine obitelji. Tri mjeseca prije presude, u prosincu 2022. godine, Vijeće za elektroničke medije (VEM) koje nadzire zakonitost rada radija, televizija i portala, za isti sadržaj donijelo je suprotnu odluku: utvrdilo je da kampanja udruge Vigilare, u kojoj se gej osobe kolektivno nazivaju sodomitima i pronositeljima spolnih bolesti i u kojoj su dovedeni u vezu s pedofilijom i zoofilijom, nije diskriminatorna. Članovi VEM-a, naime, nisu prepoznali kršenje zakona u emisija Bujica u kojoj su navedene poruke emitirane i izgovorene. Prijavu VEM-u je podnijela Nataša Vajagić. Istražujući priču o suštoj suprotnosti u odlučivanju o identičnom sadržaju između sudske prakse i odluke glavnog radiotelevizijskog regulatora koji ima ovlasti blokiranja koncesije medijima koji se teško ogriješe o zakon, Novosti su naišle na dodatnu poteškoću. Doznali smo da ne postoji cjelovita audio snimka sjednice Vijeća na kojoj je donesena oslobađajuća odluka, odnosno da je snimka zaustavljena baš u trenutku kad je na red došla točka o Bujici.
Sporna sjednica održana je 8. prosinca 2022. godine, u sastavu Josip Popovac, Anita Malenica, Katja Kušec i Damir Bučević. Na sjednici nisu bili prisutni Robert Tomljenović, Vanja Gavran i Davor Marić. "Nakon zaprimljenog očitovanja nakladnika (Z1 televizije, op.a.), Vijeće za elektroničke medije je zaključilo kako nema kršenja Zakona o elektroničkim medijima te je isto primilo na znanje", odgovorili su nam iz ove institucije.
U naletima homofobnih ispada, Batarelo i Bujanec usporedili su zoofiliju i pedofiliju s homoseksualnim osobama i njihovim pravima. Po svim javno dostupnim podacima, radi se o jednom od najgorih homofobnih sadržaja koji se u Hrvatskoj pojavio na bilo kojoj televiziji u posljednja dva desetljeća
U emisiji, koju vijećnici nisu našli dovoljno spornom da utvrde protuzakonite radnje, Batarelo je predstavio gledateljima peticiju "Zaštitimo djecu od homo-posvajanja". Voditelj Velimir Bujanec u cijelosti je pustio video-spot peticijske kampanje koji prati sljedeći tekstualni sadržaj: "Političari i sudovi domsku djecu žele predati sodomitima homoseksualcima i tako uništiti do kraja njihove ionako traumatizirane živote. Možeš li šutjeti na to zlo? Depresije, ovisnosti, spolne bolesti, nasilje, samoubojstva, emocionalni poremećaji, promiskuitet. Potpiši peticiju odmah". Tekst prate prizori uplakane i prestravljene djece i kadrovi razgolićenih muškaraca. Pored opisanog spota i pripadajućih izjava Batarela, tijekom emisije takve su zajednice opisane kao nenormalne i devijantne, kao širitelji spolnih bolesti, čija su prava produkt zavjere koja stremi uništenju hrvatskog društva, naročito obitelji. Nakon što je Batarelo voditelju rekao da ima argumente za navedene tvrdnje, Bujanec ga je poticao na još gore izjave. U naletima homofobnih ispada, i gost i voditelj potom su usporedili zoofiliju i pedofiliju s homoseksualnim osobama i njihovim pravima. Po svim javno dostupnim podacima, radi se o jednom od najgorih homofobnih sadržaja koji se u Hrvatskoj pojavio na bilo kojoj televiziji u posljednja dva desetljeća.
Članovi VEM-a imali su pritom i osnovu za uvođenje sankcija, preko Zakona o elektroničkim medijima. U članku 14., stavku 2. toga zakona na koji se prijaviteljica Vajagić pozvala, piše da je u programu "zabranjeno poticati, pogodovati poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije na osnovi (...) rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije". Ako VEM većinom glasova odluči da je prekršena ova odredba, oni imaju mandat i da privremeno ili trajno oduzmu koncesiju televiziji na kojoj se sadržaj emitirao. Prije sedam godina tako je na tri dana ugašena televizija Z1 zbog antisrpskih i mrzilačkih opaski voditelja Marka Juriča. Uslijedio je prosvjedni pohod braniteljskih organizacija na sjedište Vijeća, predvođen Bujancem. Njegova huškačka epizoda Bujice o migrantima 2018. godine također je uzrokovala reakciju VEM-a i jednodnevno oduzimanje koncesije televiziji Z1 i svim drugim lokalnim postajama koje su emitirale sporni sadržaj. Tada je sastav VEM-a, čije članove na petogodišnji mandat odabire saborska većina na prijedlog Vlade, bio ponešto drugačiji. U međuvremenu, 2019. godine u to je tijelo ušla i Katja Kušec, bivša urednica na HRT-u koja je do imenovanja u VEM vodila desničarsku cehovsku udrugu Hrvatski novinari i publicisti (HNiP). Njenoj kandidaturi usprotivilo se Hrvatsko novinarsko društvo (HND), tvrdeći da je potpisivala HNiP-ova priopćenja koja su sastavljana "isključivo u službi vulgarnih napada, difamacija i progona njezinih neistomišljenika, najčešće profesionalnih novinara". Kušec, koja je bila na onoj sjednici VEM-a u prosincu prošle godine, HNiP je, među ostalima, suosnovala s Juričem i s Bujancem.
VEM inače funkcionira tako da njihove službe naprave stručnu analizu i prijedlog odluke za prijavljeni sadržaj, pa je moguće da je na njihovoj razini kreirana ideja o nekršenju zakona. No konačni pravorijek isključivo je u domeni odgovornosti članova VEM-a.
U namjeri da čujemo eventualnu raspravu vijećnika Popovca, Bučevića, Malenice i Kušec koja je prethodila odluci, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama od njihovog službenika za informiranje Mira Križana zatražili smo cjelovite audio snimke pet sjednica VEM-a. Četiri snimke su nam dostavljene u cijelosti. Peta, upravo ova na kojoj je donesena odluka o Bujici, bila je nepotpuna. Novostima su poslane samo prve dvije minute i četrnaest sekundi sjednice. Doslovno u toj četrnaestoj sekundi druge minute kad snimka prestaje počinje iznošenje točke o prijavi protiv emisije Velimira Bujanca. Zamoljen da nam pojasni ovaj detalj, Križan je preko telefona odgovorio da je "snimač jednostavno otkazao". "Zbog tehničke greške imamo samo taj materijal, ništa više", kazao je, dodajući da ne zna što se točno desilo. Odmah nakon sjednice postao je svjestan da je snimljeno nešto više od dvije minute. Dodao je i da nitko u prostoriji nije stopirao diktafon. Na našu konstataciju kako je neobično da se snimač zaustavi bez ljudske intervencije ili istrošenih baterija, a da pritom ipak sačuva dio snimke, odgovorio je da svaka tehnika koja radi može i zakazati. To mu se, kaže, tijekom šest godina dogodilo već prije, jedan ili dva puta. Ostatak skraćenog zapisnika napravio je na temelju pisanih bilješki. Pitali smo ga je li ipak moguće da je sjednica u trajanju od oko pola sata snimljena u cijelosti, ali da su nam namjerno poslali samo njen početak, upravo da ne čujemo što je rečeno na njoj. "Ne. Oprostite, to je pitanje i uvredljivo", kazao je, ponavljajući da se radilo o tehničkoj grešci koja nikakve veze sa sadržajem sjednice.
Misterij audio zapisa ovdje je, međutim, od nešto manje važnosti. Puno je sporniji epilog same odluke. To je posebno razvidno kad se pročita presuda Županijskog suda u Zagrebu koji je zbog iste peticije, istog spota i istih izjava na svojim portalima 14. ožujka 2023. godine osudio udrugu Vigilare zbog uznemiravanja i poticanja na diskriminaciju gej zajednice. U obrazloženju odluke piše da sud poštiva slobodu govora i izražavanje mišljenja, ali da se (i) peticijom "Zaštitimo djecu od homo posvajanja" te istovjetnim izjavama oni "ne bave činjeničnom niti pravnom argumentacijom, nego apriori osuđuju i difamiraju zajednice koje nisu heteroseksualne a koje jedine proglašava normalnima i samim time idealnim okruženjem za nezbrinutu djecu, dok sve druge proglašava pogubnima i bolesnima". "Takav način komunikacije u javnim medijima predstavlja povredu dostojanstva LBGTIQ osoba te objektivno uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje, te potiče na diskriminaciju tih osoba", presudio je Županijski sud, pozivajući se na Zakon o suzbijanju diskriminacije. Definicija diskriminacije na temelju koje je donesena odluka inače je identična, gotovo u zarez, opisu diskriminacije iz Zakona o elektroničkim medijima. Pa ipak, VEM je stao na stranu Velimira Bujanca. Malo koja priča preciznije opisuje naličje aktualnog Vijeća za elektroničke medije.
