Dvije globalno popularne društvene mreže, odnosno njihovi osnivači našli su se krajem avgusta u ozbiljnim problemima. Prvo je 24. avgusta na pariškom aerodromu uhapšen Pavel Durov, vlasnik društvene mreže i aplikacije za komunikaciju Telegram, a onda je tjedan dana kasnije brazilska vlada naredila telekom operaterima u toj zemlji da blokiraju pristup Twitteru (službeno preimenovanom u "X").
Dva slučaja formalno nisu povezani, ali su zanimljivi za usporedbu. Durov je uhapšen na temelju optužnice koja uključuje "pomaganje seksualnom iskorištavanju djece i trgovinu drogom", a zapravo se odnosi na činjenicu da se njegovom aplikacijom za komunikaciju povremeno koriste i kršitelji zakona. Naime, Telegram – koji je izvorno bio vrlo sličan kod nas znatno popularnijem WhatsAppu – poznat je kao "sigurnija" aplikacija, manje sklona predavati sadržaj razgovora svojih korisnika sigurnosnim agencijama. Durov i njegov brat Nikolaj aplikaciju su pokrenuli 2013. nakon što su napustili svoju raniju kreaciju VKontakte (sličnu Facebooku), tvrdeći da se protive državnoj kontroli te popularne ruske društvene mreže.
Telegram je dakle izvorno upravo i napravljen da bi bio izvan kontrole ruskih državnih vlasti, koje su ga dugo i blokirale, a braća Durov su se zbog toga odrekla ruskog državljanstva. Danas je Telegram puno više od samo aplikacije za komunikaciju i zapravo je jedna od najpopularnijih društvenih mreža u Rusiji i drugim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i u Indiji i Africi. Zbog svoje navodne veće sigurnosti Telegram su posljednjih godina intenzivno koristili prosvjednici i pobunjenici protiv vlasti, od Bjelorusije i Rusije, preko Hong Konga i Irana do SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Iako francuska vlada negira politički motiv za hapšenje Durova, njezini kritičari tvrde da je ono pokušaj da se uspostavi kontrola i nadzor nad ovom društvenom mrežom, odnosno prisili osnivača na kooperaciju ne samo s tajnim službama te zemlje nego i savezničkima, poput Izraela.
Kontroverzni vlasnik Twittera Elon Musk puno je bolje prošao u svom sukobu s vlastima Brazila. Za razliku od Durova, ovaj je južnoafrički poduzetnik s američkom adresom društvenu mrežu kupio s jasnom namjerom da je koristi kao političku platformu. Musk je, naime, posljednjih godina postao otvoreni zagovornik čitavog niza ekstremno desnih teorija zavjere, pa je njegova nekoć respektabilna društvena mreža postala preplavljena rasističkim i sličnim sadržajem. Iako tvrdi da samo "omogućava slobodu govora svima", Muskova platforma zapravo strogo cenzurira sadržaj koji se ne sviđa gazdi, poput transrodnog aktivizma, dok primjerice ne dira otvoreno slavljenje Hitlera ili zagovaranje aparthejda.
Takva politika otjerala je najveći broj oglašivača zbog čega je Twitter sada u teškim financijskim problemima. Osim toga, većina zemalja ima zakone kojima se nalaže uklanjanje ilegalnih sadržaja i onih koji pozivaju na mržnju. Musk je tom problemu nastojao doskočiti tako što je praktički ugasio firmu u zemljama koje traže moderaciju sadržaja, poput Brazila. Zabrana Twittera u toj zemlji formalno je posljedica odbijanja vlasnika da je registrira. Brazil nije nevažno tržište za Twitter. U zemlji s preko 200 miliona stanovnika, koristi ga čak petina populacije, zbog čega je Musk nakon početnih karakteristično infantilnih reakcija – prijetio je "recipročnim oduzimanjem" brazilske državne imovine – počeo pregovore s brazilskim vlastima. O onima koje možda Durov vodi za svoju slobodu malo je vjerojatno da ćemo išta saznati.
