Društvenu mrežu posećujem često,
na društvenoj mreži svoje imam mesto
Na društvenoj mreži danju i noću,
na društvenoj mreži pričam šta god hoću.
Diciplin a Kitschme "Društvena mreža"
Mark Zuckerberg na sudu – Meta je postala méta(!). Tako bi u najkraćem glasila vijest koju bi u neka bolja vremena na ulici izvikivali kolporteri. Naime, prošlog su mjeseca državni odvjetnici koji zastupaju 42 američke savezne države podnijeli tužbu federalnom sudu u Oaklandu u Kaliforniji protiv Mete Platforms, Zuckerbergove tvrtke koja osim megapopularnog Facebooka ima u vlasništvu i platforme WhatsApp, Instagram i Messenger. Tužbom se želi dokazati negativan utjecaj spomenutih društvenih mreža – pri čemu je posebno istaknut Instagram – na mentalno zdravlje mladih, a tvrdi se i da je Meta (očito ne prvi put) obmanjivala javnost o opasnostima svojih platformi, poput navođenja djece i mladih na njihovo kompulzivno korištenje i posljedično ovisnost o njima.
Motivirane prije svega profitom, smatraju tužitelji, spomenute platforme svojim sadržajem potiču na anksioznost, depresiju i nesanicu kod mladih, a spominjalo se i nezakonito prikupljanje podataka djece mlađe od 13 godina. Meta je očekivano razočarana ovakvom tužbom, negira štetnost svojih društvenih mreža po mentalno zdravlje. Pa ipak treba reći i da se ta tvrtka otprije suočavala s tužbama; primjerice lani se u sudskom sporu nagodila i platila 90 milijuna dolara, de facto priznajući time da je pratila svoje korisnike na internetu i nakon što su se izlogirali s Facebooka.
Društvene mreže pružaju iskrivljeni prozor u život, a tek treba vidjeti kako će se odrastanje u virtualnom kontekstu odraziti na budućnost, kaže psihijatrica Irena Rojnić Palavra
Kako god se jednom raspleo dotični slučaj, kriza mentalnog zdravlja, posebno kod mladih, predmet je sve brojnijih rasprava i istraživanja u Hrvatskoj, posebno otkako je 2020. proglašena pandemija koronavirusa, koja je trajala zamalo tri godine. U nastavku teksta razmotrit ćemo utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj. One, prema riječima Irene Rojnić Palavre, specijalistice psihijatrije iz Dnevne bolnice za ovisnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju Sv. Ivan, imaju određeni adiktivni potencijal te mogu uzrokovati razvoj ovisnosti, naročito kod osoba pod povećanim rizikom. Osim same ovisnosti, mogu biti i kanal za zlostavljajuće ponašanje različitih oblika – financijskog, seksualnog, namamljujućeg, ucjenjivačkog i ponižavajućeg, od opasnih "izazova", promoviranja krivih i površnih vrijednosti, pa sve do oštećenja kognitivnih funkcija i povećanog rizika za razvoj različitih mentalnih poteškoća i poremećaja.
U kliniku na Jankomiru javljaju se pretežno mladi muškarci između 18. i 25. godine života, prije svega zbog problema proizašlih iz prekomjerne uporabe videoigara.
- Isto tako rekla bih da drugo mjesto dijele društvene mreže, pornografski sadržaji i slobodno "surfanje" po internetu. Društvene mreže pružaju iskrivljeni prozor u život, a tek treba vidjeti kako će se odrastanje u virtualnom kontekstu odraziti na budućnost. U ovom slučaju ne bih se izjašnjavala glede kršenja prava djece iz tužbe koju spominjete jer to prelazi okvire onoga čime se bavimo, tim više što radimo isključivo s punoljetnim osobama – kaže za Nadu psihijatrica Rojnić Palavra.
Domeće da ipak očekuje porast problema ovisnosti i posljedica po mentalno zdravlje mladih uz opasku da je moguć i obrnut smjer – da je u podlozi ovisnosti neki psihološki problem.
Lucija Vejmelka (Foto: Željko Lukunić/PIXSELL)
Prema prošlogodišnjim podacima UNICEF-a o stanju djece u svijetu 2021. godine, 44 tisuće djece i adolescenata (11,5 posto) u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema s mentalnim zdravljem, u čemu prednjače anksiozno-depresivne smetnje. Usporedbe radi, prema istom izvješću u svijetu je živjelo 1,2 milijarde djece i mladih od 10 do 19 godina. Od tog broja 80 milijuna djece od 10 do 14 godina i 86 milijuna adolescenata od 15 do 19 godina živi s mentalnim poremećajima, što je nešto više od 13 posto. Ispada da je Hrvatska ipak ispod tog prosjeka, što ne znači da je sve idilično, naprotiv.
Rezultati istraživanja koje je proveo Ipsos za Agenciju za elektroničke medije i ured UNICEF-a Hrvatska u travnju 2022. na uzorku od tisuću ispitanika, pokazali su da kod djece i mladih prilikom korištenja društvenih mreža najviše zabrinutosti izazivaju društvene mreže i platforme za razmjenu videozapisa poput Instagrama, Facebooka, Snapchata, Tik-Toka i YouTubea. Tako je odgovorilo 48 posto ispitanika, dok se 14 posto izjasnilo da ih najviše brinu online videoigre, itd.
Prvo pak relevantno istraživanje na temu online seksualnog uznemiravanja pod nazivom "DeShame" lani je provedeno u Srbiji i Hrvatskoj, a priprema se isto provesti u BiH i Crnoj Gori. Istraživanje u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo 2016 srednjoškolaca iz 21 škole u 20 županija i Gradu Zagrebu, proveo je Centar za sigurniji internet pod vodstvom Lucije Vejmelke, izvanredne profesorice sa studija socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta. Rezultati su općenito pokazali kako se dječaci i djevojčice podjednako, svakodnevno i višesatno služe društvenim mrežama; gotovo polovica njih ima više od jednog profila na društvenim mrežama koje aktivno koriste, što znači da imaju profile za različite namjene: komunikaciju s roditeljima, vršnjacima, lažne profile i slično.
Naše je istraživanje pokazalo da gotovo 10 posto djece u Hrvatskoj i tek koji postotak manje u Srbiji šalje vlastite seksualne sadržaje i to najčešće na nagovor ili prisilu i ucjenu, kaže profesorica Lucija Vejmelka
Na Hrvatskom pak uzorku, kaže za Nadu profesorica Vejmelka, preko 40 posto djece izjavilo je da je u posljednjih godinu dana doživjelo online seksualno uznemiravanje, odnosno bilo žrtva. To znači, navodi dalje, da ako u razredu imate 25 učenika, čak njih 10 je u tom razdoblju doživjelo online seksualno uznemiravanje što je zabrinjavajući podatak.
- Također, naše je istraživanje pokazalo da gotovo 10 posto djece u Hrvatskoj i tek koji postotak manje u Srbiji šalje vlastite seksualne sadržaje i to najčešće na nagovor ili prisilu i ucjenu, što spada u kazneno djelo seksualnih iznuda ili prisila (sextortion). Dosadašnje spoznaje pokazuju kako je ovo izrazito uznemirujuće i rizično seksualno ponašanje sa mogućim ozbiljnim i dugotrajnim posljedicama na žrtve, uključujući sram, krivicu, strah i anksioznost te ima obilježja ozbiljnog traumatskog iskustva – kaže naša sugovornica.
Povodom optužbi protiv Mete, domeće da podržava sve napore koje će internet i online komunikaciju učiniti boljim i sigurnijim mjestom za sve.
- Mi stručnjaci koji se bavimo ovim područjem već dugo naglašavamo odgovornost velikih pružatelja usluga, konkretno društvenih mreža. Ne zaboravimo da su to danas najbogatije kompanije i korporacije, a proizvodi koje koristimo su besplatni (profili na društvenim mrežama). Ono na čemu zarađuju novce su veliki setovi podataka koje prikupljaju o svojim korisnicima što znači da nas žele online što duže kako bi im se proizvod isplatio – rezimira profesorica.
Drugim riječima, navodi naša sugovornica, algoritmi koji kroje individualizirane sadržaje, notifikacije i objave koje vidimo usmjereni su upravo na to da što duže "skrolamo" i 'klikamo' pa tako i odrasli na društvenim mrežama provedu puno više vremena od planiranog. A za djecu koja su u različitim fazama kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja samokontrola prilikom korištenja ekrana još je izazovnija i teže je postižu.
"DeShame" istraživanje je pokazalo također da je doživljavanje seksualnog uznemiravanja povezano s nižom socijalnom podrškom, višom depresijom, nižim samopoštovanjem i češćim odgovorom na vršnjački pritisak, dok je njegovo činjenje povezano s nižom socijalnom podrškom, višom depresijom, nižom samoučinkovitošću i češćim odgovorom na vršnjački pritisak.
Danijela Štimac Grbić (Foto: Slavko Midžor/PIXSELL)
- S druge strane više doživljavanja i više činjenja pokazuju lošije mentalno zdravlje naše djece. No potrebno je naglasiti kako smo dokazali i raspršenost fenomena te identificirali i značajan broj one djece koja imaju dobre komponente mentalnog zdravlja, a koja čine i doživljavaju online seksualno uznemiravanje. No generalno su rezultati na nekim domenama mentalnog zdravlja i podrške zabrinjavajući pa tako preko 50 posto učenika izjavljuje kako puno brine, a gotovo jedna četvrtina da se često osjeća nesretno i potišteno -kaže profesorica Vejmelka.
Posebno je šokantan rezultat da se djeca gotovo uopće ne obraćaju odraslima ako im se ovako nešto i dogodi. Problem pokušavaju riješiti sama, eventualno se obrate prijatelju no ni roditelje ni nastavnike ne doživljavaju osobama kojima bi se povjerili. Profesorica Vejmelka je stava da škole i druge ustanove koje pružaju podršku trebaju aktivni angažman i resurse za prevenciju. Potrebno je aktivno raditi na hodogramima i educirati stručnjake za postupanje oko prijava i zaštite djece-žrtava. Nastavnici, ali i roditelji trebaju kontinuiranu sustavnu podršku u području online rizičnog ponašanja i u mogućnostima rada s djecom i mladima.
Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) naznačila je za naš magazin trend povećanja korištenja društvenih mreža u Hrvatskoj. Sve više, domeće, svjedoci smo razvoja određenih ovisnosti, ne samo o društvenim mrežama već uopće o digitalnim tehnologijama, što je poznato pod nazivom "ponašajne ovisnosti", koje obuhvaćaju i ovisnost o kocki itsl.
- Trendovi su povećanja potreba za liječenjem te vrste poremećaja. Kod nas je, vezano uz društvene mreže, razvidan porast nasilja među mladima. Podaci kod mlađe djece od 11 godina govore o većem broju fizičkog vršnjačkog nasilja, naročito među dječacima. Međutim kako se dobna granica penje iznad 13 pa do 15 godina, nasilje je sve manje fizičko, a činjenica je da se ono širi na društvenim mrežama. Kad kažem nasilje, riječ je o zlostavljanju, kad netko objavi nečiju fotografiju, snimi nekoga, čak ste imali situacije da se fizičko nasilje snimi i objavi na društvenim mrežama. Ne treba zaboraviti i na psihičko nasilje, vrijeđanje, ismijavanje, širenje sadržaja za koje dijete nije dalo dopuštenje, prijetnje... – upozorava Štimac Grbić.
Društvene mreže su, domeće, sredstvo koje naprosto ne možemo više ukinuti, Pa ipak, trebala bi postojati određena regulacija za mlađe, posebno vezano uz sadržaj.
- Također sve češća je pojava influensera, pri čemu je važno to što oni promoviraju i zagovaraju, jer vrlo često su, pouzdano znam, sponzorirani od industrije alkoholnih pića. Upravo njih gledaju i njihove ideje usvajaju djeca i mladi – upozorava naša sugovornica.
Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma
