Domovinski pokret se učestalim pozivanjem na narodno zajedništvo i politički anti-elitizam u svojim Facebook objavama pokazao najistaknutijim hrvatskim populističkim akterom, a prati ih Pravo i pravda (Mislav Kolakušić). Most se, pak ne može smatrati populističkom strankom, jer ne ističe povezanost s narodom.
To su rezultati Gongove “Analize populističke ponude i potražnje na parlamentarnim izborima 2024. godine”, u kojoj se, kroz fokus grupe s mladima, provjerilo kako mladi birači reagiraju na populističke poruke koje politički kandidati plasiraju tijekom svojih izbornih kampanja na društvenim mrežama. Unatoč utvrđivanju negativnog poimanja politike i stanja u državi kod mladih birača s fokus grupa, oni su populističku komunikaciju Domovinskog pokreta smatrali manipulacijom birača i floskulama.
Ističu da je moguće razlikovati populizam kao oblik komunikacijske strategije, gdje se pozitivno vrednuje homogeni narod, te populizam kao ideologiju, u kojoj se uspostavlja antagonistički odnos između pozitivnog naroda i negativnih političkih elita (anti-elitizam). Međutim, populizam u Hrvatskoj i dalje ostaje uglavnom neistražen, s malim brojem istraživanja koja ispituju biračku potražnju populizma. Pritom je pogotovo neistražena podložnost mladih birača na populističke poruke.
Kako bi se istražila reakcija mladih na populističke poruke, najprije je bilo potrebno utvrditi populističku ponudu. Za period od 1. ožujka do 16. travnja prikupljeno je 799 objava, objavljenih sa šest Facebook računa političkih stranaka (HDZ, SDP, Domovinski pokret, Most, Možemo te Pravo i pravda), kako bi se razaznalo koje se stranke po svojem komunikacijskom stilu i sadržaju mogu smatrati populističkima.
Analizom političke komunikacije promatranih političkih stranaka utvrđeno je da HDZ, SDP i Možemo nikada ne spominju narativ o postojanju antagonističkog odnosa između naroda i političkih elita. Također, iznimno rijetko spominju narodno zajedništvo u pozitivnom smislu, zbog čega ih se ne može proglasiti populističkim akterima u komunikacijskom ili ideološkom smislu. Most se kao stranka istaknuo s isticanjem negativnog viđenja političara (anti-elitizam), ali bez isticanja pozitivno vrednovanog naroda. Time ga nije moguće definirati pravom populističkom strankom, već anti-elitističkom strankom.
Nasuprot su tih stranaka Domovinski pokret te Pravo i pravda. Domovinski je pokret u 35% svojih objava (39 od 112) isticao narodno zajedništvo u pozitivnom svjetlu, a u 29% objava (32 od 112) anti-elitistički stav, negativno prikazujući sve političare. Ukupno je 21% objava (23 od 112) uspostavilo antagonistički odnos naroda i političara, što Domovinski pokret čini populistima u komunikacijskom i ideološkom smislu. Prati ih Pravo i pravda, koja je u 12.50% objava (7 od 56) pozitivno vrednovala narod, u 27% objava (16 od 56) negativno prikazivala političare, a u 9% objava (5 od 56) uspostavila antagonistički odnos ovih dviju skupina.
